Što su to konvulzije i kako možemo pružiti pomoć?

Konvulzije su nenamjerne mišićne kontrakcije koje traju određeno vrijeme, nakon čega slijedi razdoblje letargije i zbunjenosti, a ponekad i dubokog sna. Članovi tima hitne medicinske službe najčešće susreću toničko-kloničke konvulzije, ranije poznate kao „grand mal“ napadi.

Potrebno je razlikovati eklamptičke konvulzije. To je specifično stanje vezano za trudnoću te predstavlja izrazitu hitnoću. Često su udružene s preeklampsijom (povišen krvni tlak s proteinurijom). U jedne trećine slučajeva mogu se pojaviti prvi put u prvih 48 sati od porođaja.

Uzroci

Konvulzije mogu nastati zbog različitih razloga koji uključuju sljedeće:

• Epilepsija
• Febrilne konvulzije
• Srčani zastoj
• Hipoglikemija
• Hipoksija
• Hipotenzija
• Neravnoteža elektrolita
• Tumor mozga
• Predoziranje lijekovima

Ovom prilikom objasnimo neke od najčešćih uzroka.

Epilepsija

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Rizik za svaku osobu da će tijekom života razviti epileptične napadaje iznosi 3-5%. Uzrok nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki.

Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore koje, iz različitih razloga, postaju “preosjetljive” i reagiraju sinkronim izbijanjima električkih impulsa. To se manifestira epileptičkim napadajima.

Epileptični napadaji nastaju zbog primarne disfunkcije središnjeg živčanog sustava, sustavnih bolesti, vaskularnih i ekspanzivnih bolesti mozga ili metaboličkih poremećaja. U dječjoj dobi, prema učestalosti, najčešći uzrok je porođajna odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije ili tumori. U odrasloj dobi najčešći su uzrok moždani udari, ozljede glave, intoksikacije odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga, tumori i infekcije.

Epileptični napadaji mogu se manifestirati:

• parcijalnim (žarišnim) napadajima koji imaju ishodište u jednoj određenoj regiji mozga. Žarišni napadaji se dijele na napadaje s jednostavnom, elementarnom simptomatologijom u kojoj je svijest očuvana te na napadaje s kompleksnim parcijalnim napadajima u kojima je svijest poremećena te postoji amnezija (gubitak sjećanja) o napadaju.
• generaliziranim napadajima od kojih su najčešći veliki napadaji (grand-mal) i takozvani mali napadaji. Veliki napadaji su s potpunim gubitkom svijesti i grčevima mišića pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, a mali napadaji (apsans) se najčešće javljaju u dječjoj dobi. Očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i s kratkotrajnom odsutnošću. Otkrivaju se najčešće kada dijete krene u školu. Ako su napadaji česti, dijete može imati i problema u praćenju nastave.

Febrilne konvulzije

Febrilne konvulzije (FK) jedan su od najčešćih razloga prijema djece u pedijatrijske hitne ambulante u svijetu. Sindrom febrilnih konvulzija označava pojavu epileptičkih napadaja u febrilitetu u dojenačkoj dobi ili djetinjstvu, obično u dobi od tri mjeseca do pet godina, a bez dokazane infekcije središnjeg živčanog sustava ili drugog definiranog uzroka.

Vjerojatnost njihove pojave u navedenoj dječjoj populaciji iznosi 2-5%, s vrhom incidencije između 14. i 18. mjeseca života. Nešto se češće javljaju kod muške djece. Točan mehanizam nastanka nije poznat, ali je dokazana značajna genetska predispozicija, odnosno utvrđeni su neki mehanizmi nasljeđivanja sklonosti pojavi febrilnih konvulzija.

Virusne infekcije su najčešći uzrok febriliteta tijekom kojeg se javljaju febrilne konvulzije. Među virusima posebno su česti humani herpesvirus 6, virus influence tip A, virusi parainfluence te adenovirusi. Klinički se najčešće radi o infekcijama gornjeg dišnog sustava. Drugi uzročnici infekcija odnosno febriliteta, kao i druge kliničke manifestacije, znatno su rjeđi, ali mogući kod pojave febrilnih konvulzija.

Prezentacija febrilnih konvulzija je dramatična. Epileptički napad se najčešće javlja u formi toničko-kloničkih grčeva čitavog tijela s gubitkom svijesti i prestankom disanja (“veliki napad”, grand mal), u trajanju od nekoliko minuta. Moguća je i izolirana pojava gubitka svijesti, mlohavosti, ukočenosti ili gubitka kontakta s okolinom (“zagledavanje”). Kod male dojenčadi češće se javljaju fragmentirane konvulzije (trzaji jednog dijela tijela). Često do napada dolazi u prvom porastu tjelesne temperature iznad 38,5℃, a febrilitet se u dijelu slučajeva registrira tek po dolasku u nadležnu hitnu službu.

Osim konvulzivnog napada, u kliničkoj slici dominira osnovna febrilna bolest, najčešće simptomi akutne infekcije gornjih dišnih putova. Febrilne konvulzije dijele se na jednostavne (tipične) i složene (atipične). Jednostavne febrilne konvulzije (70% slučajeva) su one koje zadovoljavaju svih sedam nabrojenih kriterija: pojava između 1. i 4. godine života, najviše dva napada, trajanje pojedinačnog napada do 20 minuta, “grand mal” napad, uredan neurološki status prije napada, uredan neurološki status poslije napada, normalan EEG. Ako barem jedan od navedenih kriterija nije zadovoljen, febrilne konvulzije se klasificiraju kao složene (30% slučajeva). Složene febrilne konvulzije u odnosu na jednostavne vezane su uz veću vjerojatnost pojave epilepsije u kasnijem životu.

Hipoglikemija

Konvulzije mogu biti znak hipoglikemije i treba ju uzeti u obzir kod svih pacijenata, osobito kod poznatih dijabetičara. Rano očitanje razine glukoze u krvi važno je kod pacijenata s aktivnim konvulzijama (uključujući poznate epileptičare).

Prva pomoć za osobe koje imaju konvulzije

• Iz okoline uklonite predmete koji bi mogli ozlijediti osobu.
• Pod glavu osobe podmetnite jastuk ili neki mekan predmet.
• Oslobodite osobu odjeće koja steže oko vrata.
• Postavite osobu u bočni položaj.
• Ne stavljajte nikakve predmete osobi u usta, niti nemojte pokušavati nasilno otvoriti usta.
• Nemojte davati hranu ni piće na usta.
• Pozovite pomoć, a osobu s konvulzijama ne ostavljajte bez nadzora.