Što prehranjuje i štiti naš mozak?
Naš je mozak iznimno složen i fascinantno upravlja našim tijelom, mislima i osjećajima. Za tako složene zadatke potreban mu je i odgovarajući način prehrane
Mozak troši otprilike 20% ukupnog energetskog unosa iz namirnica. Kao što je dokazano da masna, pržena i procesirana prehrana s nedovoljno povrća i voća dovodi do metaboličkih, gastrointestinalnih i kardiovaskularnih bolesti te se može povezati i s određenim oblicima karcinoma, tako je dokazano i da takva hrana šteti mozgu. Dapače, brojne su studije ukazale da je pojava raznih oblika demencija i Alzheimerove bolesti upravo povezana s visoko obrađenom hranom.
Glukoza iz namirnica s niskim GI
Za rad mozga potrebna je energija, odnosno glukoza te se preporučuju namirnice s niskim glikemijskim indeksom kao što su cjelovite žitarice, koje sporo otpuštaju šećer i omogućuju mu da dođe do moždanih stanica.
Lecitin i kolin
Druga važna tvar je lecitin. On je sastavni element velikog dijela mozga, moždanih ovojnica te ovojnica leđne moždine i živaca. Njegov nedostatak uzrokuje pojavu raznih neuroloških poremećaja. Lecitin je i izvor kolina, spoja sličnog vitaminu koji se ugrađuje u neurotransmitor acetilkolin.
Kolin u mozgu ima ulogu u procesima učenja i pamćenja te održavanja svijesti, a na periferiji izaziva kontrakciju mišića, usporava rad srca, sužava zjenice, pojačava lučenje žlijezda slinovnica i znojnica.
Lecitin se nalazi u mnogim životinjskim i biljnim namirnicama: žumanjku, soji, cvjetači, naranči, kikirikiju, hladno prešanom biljnom ulju, orašastim plodovima. Izvori kolina su jaja, piletina, leća, grah.
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline druga su neophodna hrana za mozak za očuvanje kognitivnih funkcija, odnosno za mišljenje, pamćenje, učenje i opažanje. Posebno su važne u prvim godinama života za razvoj kognitivnih sposobnosti, a brojne studije su dokazale povoljan učinak kod djece s ADHD-om i sličnim poremećajima pažnje.
Omega-3 se nalaze u plavoj ribi, maslinovom i bučinom ulju, lanenim sjemenkama i orašastim plodovima.
Antioksidansi
Mozgu je potrebna i hrana bogata antioksidansima jer se, zbog velike potrošnje energije, stvaraju slobodni radikali. Oni se nalaze u obojenom voću i povrću (rajčica, borovnice, brokula) zelenom čaju, tamnoj čokoladi i sličnom.
Vitamini i minerali
No, mozgu su potrebni i mikronutrijenti, odnosno vitamini i minerali. Ponajprije govorimo o vitaminima B skupine i to B1, B6 i B12. Ovi vitamini su upravo i otkriveni kad su se u prošlosti istraživale brojne neurodegenerativne bolesti kod kojih je ustanovljen manjak tvari, kasnije identificiranih kao pojedini vitamini.
U većini neuroloških bolesti određuje se status ovih vitamina, koji se potom često propisuju u terapiji. Većina starijih pacijenata ili osoba koje boluju od mišićnih ili degenerativnih bolesti trebaju uzimati kompleks B1, B6 i B12. Relativno su novija saznanja da naš mozak treba i vitamin C te da ga troši više nego ijedan drugi organ. Najzad, tu su vitamin D, E i magnezij, selen, bakar i cink.
Probiotici
Posljednjih godina značajno se istražuju i probiotici kao nužna pomoć za mozak. Studije zasad ukazuju vjerojatnu povezanost s bolestima iz spektra autizma, ADHD-om, ali i ranijom pojavom raznih oblika demencija.
Probiotici i prebiotici se nalaze u fermentiranoj hrani: jogurtu, kiselom mlijeku, kefiru, kiselom kupusu. Zadaća im je da održavaju normalnu crijevnu floru (mikrobiotu) i tako utječu na pravilnu apsorpciju hranjivih tvari i na naš imunosni sustav koji pak složenim mehanizmima potiče čak i razne neurološke funkcije.
Jednostavni savjeti za uspješan trening mozga
Izvođenje neke nove ili izazovne aktivnosti odličan je način da održite i razvijete vaše kognitivne sposobnosti
SAZNAJTE VIŠEKombinacije u dodacima prehrani
Na tržištu se mogu pronaći razni dodaci prehrani namijenjeni upravo prehrani mozga za sve one koji se nepravilno hrane, iako se uvijek preporučuje ponajprije pravilna prehrana. Ovakvi proizvodi najčešće sadrže omegu-3, lecitin, komplekse vitamina B te vrlo važan koenzim-10. On je važan antioksidans i molekula koja sudjeluje u izgradnji ATP, odnosno molekula koja daje energiju našim stanicama, stručno služi za stanično disanje.
Razvoj lijekova
Postoje i lijekovi koji se zovu nootropici, a čija je zadaća da poboljšavaju pamćenje i sposobnost učenja, štite mozak od oštećenja štetnim tvarima te dodatno prehranjuju mozak. Uglavnom su u fazi istraživanja, no znanstvenici se nadaju da bi u budućnosti ovi lijekovi mogli znatno pomoći u liječenju demencija i Alzheimerove bolesti.