Specijaliteti na blagdanskim stolovima diljem svijeta

Ne sumnjamo kako će se ovih blagdana vaš stol šareniti svakojakim tradicionalnim poslasticama. Nebrojeno je posebnih recepata i kreacija iz svih dijelova Hrvatske i zasigurno ne postoji kutak koji nema „samo svoj“ blagdanski specijalitet. Koliko ih se tek krije u ostatku svijeta?

Nastavite čitati i otkrijte s nama kakva se to zanimljiva jela nalaze na blagdanskom stolu izvan granica Lijepe naše.

Francuska

Za početak zavirimo u zemlju ljubavi i romantike, Francusku. Božićni panj ili bûche de Noël slatki je kolač koji se u Francuskoj poslužuje tijekom blagdana. Mnogo je varijacija ovog kolača, a najčešće se priprema s vrhnjem, kakaom u prahu, jajima, šećerom i ekstraktom vanilije te je ukrašen šećernom i voćnom glazurom. Ovaj kolač nalikuje na deblo i obilježava tradiciju rezanja i paljenja posebno odabranog debla, kod nas zvanog „badnjak“.

Zanimljivo, ova je tradicija prvotno bila poganska kada su se stabla smatrala simbolima plodnosti bogova prirode, a u kršćanstvo je uvedena prije mnogo stoljeća. Danas se u ovome desertu uživa između Badnjaka i Nove godine.

Etiopija

Nakon Francuske letimo južnije, u toplije krajeve, točnije u Etiopiju. Jedna je od prvih kršćanskih zemalja u svijetu, čiju većinu stanovništva čine kršćani. Tijekom blagdana najčešće se poslužuje jelo Yebeg wot, jelo slično nama poznatom janjećem gulašu. Tjednima prije Božića poljoprivrednici hrane janjad visoko kaloričnom hranom kako bi janjeće meso postalo savršeno za pripremu božićnog gulaša. Takvome mekanome mesu dodaju se luk, rajčica, češnjak, kibbeh (vrsta pročišćenog začinjenog maslaca), mješavina začina berbere i razni drugi začini. Često se poslužuje s injerom, popularnim pljesnivim kruhom.

Uz to što ovakvo jelo stvara božićni ugođaj, također je bogat izvor proteina, ugljikohidrata i antioksidansa.

Rusija

U malo drugačijem klimatskom podneblju, Rusiji, Božić se slavi u skladu s pravoslavnim julijanskim kalendarom, nešto kasnije nego uobičajeno, 7. siječnja.

Kolokvijalno nazvana „haringa ispod krznenog kaputa“, šuba je popularno jelo koje se u Rusiji poslužuje tijekom blagdana. Njegovi glavni sastojci uključuju ukiseljenu haringu, tvrdo kuhana jaja, majonezu i naribano povrće poput mrkve, cikle, krumpira i luka. Jelo je dobilo ime po gornjem sloju, koji se obično pripravlja od majoneze ili dresinga od cikle koji nalikuje toplom zimskom kaputu. Ovo naizgled neuobičajeno jelo izvrstan je izvor lako probavljivih proteina, kalija, antioksidansa te vitamina A i vitamina B – skupine.

Perú

Vruća čokolada, napitak koji nam je ponešto bliži od prethodnog specijaliteta, na mnogo zanimljiviji način pripravlja se za blagdane u Perúu, zemlji koja odiše poviješću drevnih civilizacija. Ovaj vrući kremasti napitak s notom ljutog i pikantnog priprema se sa čokoladom, kondenziranim mlijekom i kombinacijom začina, poput cimeta, čilija, klinčića i muškatnog oraščića.

Toliko je popularan da se njemu u čast okuplja mnoštvo ljudi na događaju poznatom pod nazivom La Chocolatadas, gdje uživaju u ovom pikantnom napitku.

Engleska

Jedno neobično jelo već je desetljećima blagdanski specijalitet u Engleskoj. Naziva se božićna pita, a radi se o piti od mljevenog mesa. U prošlosti su pite bile mnogo veće od današnjih manjih, modernih oblika ove poslastice, a imale su slano, ali i slatko punjenje na bazi mesa. Pita bogata začinima i mesom spominje se još 1390. godine u engleskoj kuharici pod nazivom „A Forme of Cury“ izvorno napisanoj na papirnatome svitku. Tradicionalno su ovakve blagdanske pite pripremane od usitnjene govedine ili ovčetine, životinjskog loja, suhog voća i začina. Slažemo se, zaista zanimljiva kombinacija.

Međutim, danas se većina modernih pita više ne pripravlja od mljevenog mesa, već od prhkog tijesta, sušenih jabuka i grožđica, žestokog alkoholnog pića i mješavine začina koja sadrži muškatni oraščić, klinčić i cimet. Ovakvu modernu verziju svakako možemo zamisliti i na našem blagdanskom stolu.

A kakvi se specijaliteti serviraju za blagdane u Filipinima, Vijetnamu i Japanu, doznajte u nastavku članka na stranicama Vitaminoteke.