Slavlje s oprezom: akutno trovanje alkoholom i pružanje pomoći

Alkohol je depresor središnjeg živčanog sustava, što znači da je njegov učinak na mozak sličan učinku anestezije. Smatra se da je smrtna doza koncentracija alkohola u krvi od 2,5 do 5‰. Najprije dolazi do alkoholne kome, a zatim do duboke kome i smrti zbog akutnog trovanja alkoholom i njegovog djelovanja na moždane centre koji kontroliraju disanje i rad srca.

Promili i utjecaj na ponašanje

No, između 0 i 5‰ postoji cijeli spektar različitog ponašanja, prema kojem se može približno odrediti koncentracija alkohola u krvi.

• 0,5‰ – već kod 0,5 promila, ponašanje je nekritično, pomalo euforično. Uobičajeno mišljenje i prosuđivanje je promijenjeno.
• 1‰ – kako raste koncentracija alkohola, oko 1‰, dolazi do nesigurnosti u hodu, općenito voljne motoričke radnje postaju neprecizne, „nespretne“.
• 2‰ – na razini od oko 2‰ depresivni učinak je evidentan – i na razini motoričkih centara, i na razini centara koji kontroliraju emocije i ponašanje. U toj fazi nerijetko se vidi izrazito svadljivo, agresivno ponašanje, uz nagle, neočekivane promjene raspoloženja, od smijeha do plača.
• 3‰ – S koncentracijom od oko 3‰ nastupa stanje jake konfuznosti i zakočenosti. Nakon toga dolazi do dubljih poremećaja svijesti, kome pa čak i smrti.

Posebno su opasne kombinacije alkohola i lijekova, naročito onih koji su isto tako depresori središnjeg živčanog sustava te se njihov učinak na moždanu koru zbraja. U tu skupinu se ubrajaju sedativi, hipnotici, analgetici, lijekovi protiv „morske bolesti“ i alergija.

Posljedice dugotrajne konzumacije alkohola

No, osim mozga, dugotrajna upotreba alkohola oštećuje gotovo sve tjelesne sustave. Poznato je djelovanje na probavni trakt: od jednjaka i želuca, preko jetre i gušterače.

Manje je poznato da povećava arterijski tlak, dovodi do porasta lipoproteina i triglicerida, a time i povećava rizik od infarkta miokarda te cerebrovaskularnih bolesti.

Istraživanja su pokazala da alkohol značajno povećava i rizik od malignih bolesti (probavnog trakta).

Koliko alkohola je previše?

Akutno napito stanje povezuje se i s naglim padom šećera u krvi koji, ako se ne prepozna, može isto tako dovesti do nagle smrti.

Za razliku od hrane, alkohol se apsorbira mnogo brže od većine drugih hranjivih tvari. Ipak, tijelu je potrebno mnogo više vremena kako bi se oslobodilo alkohola kojeg ste konzumirali. Većinu alkohola obrađuje jetra, a potrebno joj je otprilike jedan sat kako bi obradila alkohol u jednom piću. Jedno piće se definira kao 3,5 dl piva, 1,4 dl vina i 0,4 dl destiliranih alkoholnih pića. Mješovita pića mogu sadržavati veću količinu alkohola te je tada jetri potrebno više vremena kako bi ih obradila. Stopa po kojoj se alkohol obrađuje može se znatno razlikovati od osobe do osobe, što ovisi o nizu faktora.

Pretjerano konzumiranje alkohola, koje se obično definira kao konzumacija pet ili više pića za redom, posebno je opasno.

Kako pomoći drugima?

Alkoholiziranu osobu koja je pri svijesti odvedite na sigurno mjesto gdje nema opasnosti od padova i povreda. Utoplite ju. Konstantno budite uz otrovanu osobu i kontrolirajte njeno stanje. Nikakvi lijekovi ne mogu ubrzati proces triježnjenja. Tuširanje hladnom vodom ima minimalni učinak.

Ako je osoba bez svijesti i diše, stavite je u bočni položaj da spriječite, između ostalog, i aspiraciju povraćanog sadržaja. Pozovite hitnu medicinsku službu.

Ako je osoba bez svijesti i bez pulsa, pozovite hitnu medicinsku službu i započnite oživljavanje, odnosno KPR (kardiopulmonalna reanimacija).

Ne zaboravite da poremećena svijest kod alkoholizirane osobe može biti posljedica ozljede glave, pothlađenosti, hipoglikemije (snižena koncentracija šećera u krvi) ili nečeg drugog zbog čega se stanje osobe može pogoršati. Stoga je bitno da ostanete uz osobu do dolaska tima hitne medicinske pomoći.