Slatke spoznaje: nove potvrde dobrobiti tamne čokolade

Već godinu dana cijeli svijet živi u novim uvjetima. Osim zdravstvenih rizika same zaraze SARS-CoV-2, čini se da je pandemija najznačajnije utjecala na mentalno zdravlje. Liječnici bilježe sve više slučajeva izražene zabrinutosti i stresa, uz pojave tjeskobe i depresivnih epizoda (stanja blagih depresija koja se obično javljaju prvi put) kod velikog broja stanovništva svih dobnih skupina, iako su nešto češće kod adolescenata. Brojni zdravstveni stručnjaci su se angažirali oko brige za mentalno zdravlje, objavljeno je i mnogo znanstvenih studija, istraživani su različiti načini samopomoći za borbu protiv stresa te utjecaj hrane, tjelesne aktivnosti i dodataka prehrani.

Među brojnim studijama, ponovno je istaknuta jedna objavljena 2019. u časopisu Depression and Anxiety koja je uočila poveznicu između tamne čokolade i ublažavanja simptoma depresivnih epizoda te potvrdila status tamne čokolade kao „hrane za utjehu“. Istraživanjem je ustanovljeno da osobe koje pojedu tamnu čokoladu u periodu od 24 sata imaju gotovo 70% manje prijavljenih simptoma nezadovoljstva, tuge ili jada te da im je općenito bolje raspoloženje. Posebno se ističe njena vrijednost kao slatkiša koji je manje štetan u odnosu na ostale slatke namirnice i grickalice.

Ljekovita svojstva kakaa

Čokolada se priprema iz cjelokupne mase kakaovca ili kakao praha i šećera s ili bez dodataka  mlijeka, začina, aroma, emulgatora i drugih namirnica poput oraščića ili voća. Prema hrvatskom Pravilniku o kakau i čokoladnim proizvodima, čokolada treba sadržavati najmanje 43% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova, a mliječna čokolada najmanje 25% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova i 12% suhe tvari mlijeka.

Naš Pravilnik ne navodi pojam tamne ili gorke čokolade, no u konditorskoj industriji je to u pravilu čokolada koja ne sadrži mlijeko i mliječni maslac te znatne količine šećera kao mliječna čokolada, a deklarira se obično sa sadržajem kakaa većim od 60%. Što je veći sadržaj kakaa, odnosno manje dodanog šećera i masti to i tamna čokolada ima veću nutritivnu vrijednost i mogući povoljni utjecaj kakaa na organizam.

Naime, kakao je taj koji bogatstvom svojih spojeva može djelovati na organizam. Kakao je prvenstveno bogat polifenolima, odnosno flavonoidima koji imaju antioksidativno djelovanje. Sadrži gorki alkaloid teobromin, strukturno sličan kofeinu iz kave i teofilinu iz čaja, koji djeluje kao blagi psihostimulans, iako ga u čokoladi zapravo ima vrlo malo, kao i kofeina. Teobromin smanjuje apetit i stvara osjećaj sitosti. U prošlosti se teobromin koristio kao lijek za srce i kao diuretik. Od ostalih vrijednih spojeva sadrži oleinsku kiselinu koja čini čak jednu trećinu masti iz čokolade. To je nezasićena masna kiselina, dobra mast, koja ima povoljan učinak na srce te postoje i studije o povoljnom učinku čokolade na kardiovaskularni sustav.

Sastojci koji djeluju na raspoloženje

No, sastavnice koje djeluje na poboljšanje raspoloženja su anandamid koji ima učinak na kanabinoidne receptore u našem mozgu i feniletilamin koji je neuromodulator. Za obje ove supstancije se vjeruje da utječu na naše raspoloženje, odnosno da stvaraju osjećaj ugode nakon jedenja čokolade. Kako njih ima tim više čim čokolada sadrži više kakaa, odnosno što je tamnija, tako se čini da tamna čokolada utječe na poboljšanje raspoloženja te smanjenje osjećaja neraspoloženja, tuge, jada, bespomoćnosti i tjeskobe. Mliječna čokolada, a pogotovo bijela čokolada koja sadrži samo kakao maslac, nemaju ovakav učinak i ne preporučuju se.

No ipak, čokolada se ubraja u slatkiše i grickalice, koje treba konzumirati razumno. Uvijek treba izabrati one koje imaju zdravije sastojke poput svježeg ili sušenog voća, prirodnih zaslađivača poput meda i smanjeni udio masti te i njih konzumirati u razumnim količinama. Tamna čokolada se ubraja u ove dopuštene slatkiše, a važno je da sadrži što veći udio kakaa, pa kockica ili dvije dnevno možda zaista poboljšaju raspoloženje.