Sezona krpelja: zaštite sebe i životinje učinkovitim repelentima

Krpelji pokazuju takozvanu sezonsku aktivnost i upravo su u proljeće i rano ljeto (od travnja do lipnja) najaktivniji. Borave na listovima i granama grmlja i niskog raslinja, odnosno u niskom djelu rubnih šuma uz staze za šetanje, u šumama, u parkovima i vrtovima.

Pri doticaju s biljem na kojem borave, ljudi i životinje „pokupe“ krpelja, koji potom nekoliko sati traži toplo i vlažno mjesto na tijelu gdje će se pričvrstiti i sisati krv. Rilom probija kožu domaćina i čvrsto se prihvaća.

Krpelji u Hrvatskoj

Zaraženi krpelji prenose nekoliko bolesti, odnosno mikroorganizme koji ih uzrokuju. U Hrvatskoj su najčešće borelioza ili Lajmska bolest te krpeljni (virusni) meningoencefalitis.

Najviše oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježeno je u Zagorju, Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i okolici. Najviše oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa je pak na području između Save i Drave, odnosno u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj te u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Evidentirana su i žarišta u Gorskom Kotaru te zagrebačkoj okolici.

Preporuke za zaštitu od krpelja

Za zaštitu je najbolje izbjegavati hodanje uz samo raslinje te ostavljanje odjeće i drugih predmeta na grmlju i tlu. Uputno je nositi svjetlu odjeću dugih nogavica i dugih rukava te zatvorenu obuću.

Na izložene dijelove tijela treba nanijeti repelent, odnosno sredstvo za odbijanje insekata, a ako se istovremeno koristi i zaštita od sunca, tada se repelent nanosi na sredstvo sa zaštitnim faktorom.

Za zaštitu od krpelja treba odabrati one repelente koji su protiv drugih insekata i krpelja. Treba paziti pri izboru jer se češće nađu repelenti samo protiv komaraca.

Sintetski i prirodni repelenti

Repelenti djeluju do 10, najviše 12 sati i najčešće se ne preporučuje ponovno nanošenje.

Mogu sadržavati sintetske repelente, kao što je DEET ili ikaridin. Ikaridin je sintetska verzija prirodnog spoja piperina, alkaloida koji se nalazi u papru i djelotvoran je u koncentraciji od 20%. Iako se sumnjalo u sigurnost DEET-a u primjeni za ljude, brojne studije su opovrgnule navode o mogućoj štetnosti. Stoga je on najrašireniji repelent u svijetu za zaštitu od insekata, uključujući i krpelje. DEET, u odnosu na ikaridin, češće izaziva nadražaj na koži.

Ipak, sve veći broj kupaca izbjegava općenito sintetske spojeve, pa i kad se radi o repelentima, radije biraju prirodne. Oni sadrže eterična ulja citronele, eukaliptusa, geranijuma, lavande ili ulje neema, najčešće u kombinacijama. Od prirodnih repelenata za zaštitu od krpelja djelotvorno je ulje limunskog eukaliptusa (Corymbia citriodora), čija djelatna komponenta citriodiol odbija sve insekte. Neki repelenti se mogu nanijeti i na kožu i na odjeću, no ne svi, pa treba pročitati uputu o primjeni.

Ako na tijelu nađete krpelja…

Po povratku iz prirode treba najprije dobro pregledati odjeću te je istresti na otvorenom. Potom se preporučuje tuširanje i pregledavanje tijela i vlasišta, posebno vlažnih i toplih mjesta: pazuha, prepona, područja ispod grudi.

U slučaju da se je krpelj primio, odnosno zabio rilo u kožu, treba ga vrlo oprezno ukloniti. Postoje posebne pincete za krpelje, ali može se koristiti i obična pinceta. Krpelja treba povlačiti lagano prema gore, ne ga naglo vući ili zakretati, kako mu se ne bi oštetilo tijelo.

Ako ipak u koži ostane otrgnuti dio krpelja, najbolje je potražiti pomoć liječnika. Narodne upute o mazanju alkoholom ili uljem se ne preporučuju, jer pri ozljedi ili naglom uginuću krpelj isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine i lakše prenosi uzročnike zaraze.