Savršeni izleti u doba korone: hrvatski parkovi prirode

Novi korona virus gotovo je sve promijenio. A svakako ništa više nije isto kad su u pitanju putovanja. Vrijeme u kojem živimo puno je izazova, a neizvjesno je kako će izgledati budućnost. Kriza koja je počela, tek treba udariti punom silinom. No, svaka kriza ujedno je i prilika, svako zlo je za neko dobro.

U vrijeme kada se izoliramo od prijatelja i suradnika, dodatno se zbližavamo s članovima obitelji. Pa tako, kad su nam nedostupne europske i svjetske destinacije, imamo priliku bolje upoznati ljepote naše zemlje, uključujući i one kojih smo nesvjesni, a nalaze se gotovo u susjedstvu. Hrvatski parkovi prirode.

Za razliku od nacionalnih parkova koji se nalaze samo u dinarsko – jadranskom dijelu Lijepe naše, parkovi prirode nalaze se po cijeloj zemlji. Kako se u vrijeme neizvjesnosti ne volimo razbacivati financijama, vrijedi napomenuti da je boravak u parkovima prirode ili besplatan ili s vrlo pristupačnim cijenama ulaznica. Dovoljno su veliki da se možete izolirati od ostalih izletnika, a dovoljno prostora ima i na mjestima okupljanja kao što su planinarski domovi. Tu je i jesen, savršeno doba za posjete većini naših parkova prirode; niti je pretoplo, niti prehladno, a boje oduzimaju dah. Svi uvjeti postoje da ovo čudno vrijeme iskoristite za užitak, rekreaciju i kontemplaciju u ambijentima koji su za to kao stvoreni.

Kopački rit

Kao što to čini Sunce, krenimo od istoka. Naš najistočniji park prirode je Kopački rit. Jedno od najvećih močvarnih područja Europe puno je tajni, a posebno će vas očarati od ljudske ruke netaknuta priroda. Uz melankolične močvarne pejzaže, ovdje će na svoje doći ljubitelji životinjskog svijeta. Rit je, naime, jedno od najvećih staništa ptica i mrjestilišta riba u Europi. Na svoje će doći i gurmani; Baranja obiluje restoranima i seoskim domaćinstvima gdje možete kušati tradicionalne slavonske specijalitete.

Papuk

Sljedeći po redu je Papuk, mnogima nepoznat kao park prirode, ovo je zaista jedinstven biser. Malo tko povezuje Slavoniju s planinskom klimom, vodopadima, pastrvama i planinarskim domovima. Sve to naći ćete na Papuku, posebno u području oko izletišta Jankovac. Na Jankovac možete doći i s juga i sa sjevera pa posjet ovom šumskom predjelu možete spojiti s destinacijama kako iz posavskog, tako i podravskog dijela Slavonije.

Lonjsko polje

Idući dalje prema zapadu dolazimo do Lonjskog polja, još jednog naplavnog i močvarnog područja. U trenutku pisanja članka, uslijed obilnih je oborina Lonjsko polje poplavljeno i to je vjerojatno najbolje vrijeme za izlet u ovaj park. Riječ je o poplavnom području grandiozne veličine; po ispuštanju vode u polje ono postaje jezero kojem se ne vidi kraja. Prijemni centri u Repušnici, Čigoči i Krapju, točke su na kojima se prezentiraju specifičnosti ovog vrijednog područja.

Medvednica

Za stanovnike metropole najvažniji i najdostupniji je park prirode Medvednica. Ovaj je park prirode s najvećim brojem posjetitelja, no dovoljno je velik da na nekoj od mnogobrojnih planinarskih staza uživate sami u jesenjoj, šumskoj idili.

Žumberak-Samoborsko gorje

Zagrepčanima je nadohvat ruke i park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Berači kestena, gljivari, planinari, biciklisti – svi oni uživaju u ovom slikovitom gorskom kraju, u njegovim kanjonima, potocima i šumama koje pune naše tijelo kisikom i svježinom. Kraj je poznat i po gostionicama te planinarskim domovima u kojima možete kušati domaće specijalitete, svježe pripremljene, čiju slatkoću boravak na zraku dodatno intenzivira.

Učka

Na putu prema moru prvi park prirode na koji nailazimo je Učka. Iako poznatija po tunelu koji kroz nju prolazi, Učka je prekrasna planina, svakako premalo iskorištena u turističkom razvoju kraja. Kao i mnoge druge naše planine uz morsku obalu, Učka je bogata specifičnom klimom. Krasi je bujna šumska vegetacija, kao i staništa mnogih endemskih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Vojak, vrh Učke, visok je 1.401 metar, a do njega se može doći osobnim automobilom po asfaltiranoj cesti. No, mi bismo ipak preporučili da automobil parkirate na prijevoju Poklon koji se nalazi na visini od 922 metra te se odande uputite u osvježavajuću šetnju po planinskoj stazi do samog vrha. Na Poklonu se nalazi i sve što izletniku treba: parking, info centar, suvenirnica i gostionica u kojoj se možete okrijepiti po povratku s vrha. Pri posjetu Učki nikako nemojte propustiti kušati ili ponijeti kući neki od domaćih proizvoda vrhunske kvalitete, poput meda, sira, rakije, maruna…

Velebit

Jedina planina na kojoj se nalazi i nacionalni park i park prirode je Velebit. Ta privilegija je zaslužena jer se radi o našoj najdužoj planini, duboko ukorijenjenoj u identitet nacije, planini s čijom ljepotom bi se svatko želio identificirati. Tijekom jeseni, osim ako niste obučeni alpinist, Velebit posjetite samo uz pažljivo proučenu vremensku prognozu, jer u planinama već počinje zima.

Vransko jezero

U zaleđu Biograda i Pakoštana nalazi se najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i istoimeni park prirode, Vransko jezero. Stanište je mnogobrojnih ptica, a u plitkom i blago bočatom jezeru s močvarnim predjelima živi mnoštvo slatkovodnih vrsta riba. Ovdje ćete naći svoj mir šećući se ili biciklirajući uz mirnu vodu kroz krajolik netipičan za mediteransko podneblje.

Biokovo

Naš najjužniji kopneni park prirode je Biokovo, golema reljefna barijera koja se je uzdigla između mora i unutrašnjosti Dalmacije. Kad se putnik približava ovom području Biokovo zastrašuje, no nakon nekoliko sati čovjek se privikava i počinje uživati u spektakularnom pogledu na drugu po visini hrvatsku planinu.

Gledajući Biokovo, njegove strme litice i sure vrhove, čini nam se nevjerojatno da se do najvišeg, 1762 metara visokog vrha Sveti Jure može doći automobilom po asfaltiranoj cesti. Panorama koja se pruža s vrha omeđena je Italijom na zapadu i planinama duboko u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine na istoku.

Telašćica i Lastovsko otočje

Osim nabrojanih parkova prirode našu zemlju krase još dva otočna – Telašćica i Lastovsko otočje. No do njih, osim ako ne posjedujete plovilo, ne možete doći sami. Stoga ćemo ih u kontekstu putovanja u doba korone samo spomenuti, u nadi da će vrlo brzo doći vrijeme kada će i takve destinacije, kao i stari dobri ljudski kontakt, ponovo postati dio naše svakodnevice.