Savjeti za lakši život pacijenata oboljelih od KOPB-a

KOPB je stanje koje obuhvaća kronični opstruktivni bronhitis i emfizem pluća.

Kronični opstruktivni bronhitis (upaljeni i suženi dišni putovi) sprečava protok zraka u izdahu. Potreban je dodatni napor disanja što može uzrokovati osjećaj zaduhe. Emfizem (oštećenje građe pluća) javlja se u dijelu pluća u kojem se odvija izmjena plinova – u mjehurićima koji se nazivaju alveole. Stijenke alveola gube elastičnost što otežava izlazak zraka u izdahu. Simptomi, kao što su zaduha i kašalj, postupno se pogoršavaju i mogu znatno utjecati na kvalitetu života. Ipak, postoje načini na koje možete postići da se osjećate bolje.

Broj oboljelih od KOPB-a je u trajnom porastu. Ta činjenica ima snažan utjecaj na sustave zdravstvenog osiguranja, bolesnika i društvo u cjelini. U Velikoj Britaniji broj posjeta liječnicima opće medicine radi KOPB-a dvostruko je veći od dolazaka liječniku zbog angine.

Što uzrokuje KOPB?

U Europi KOPB nastaje mahom kao posljedica pušenja. Udisanje dima izaziva upalu dišnih puteva te uzrokuje kašalj. Pušite li, prvi korak kojeg biste trebali učiniti kako biste spriječili nastanak ili pogoršanje bolesti jest prekinuti s tom navikom.

Ne nastaje KOPB kod svih pušača, a neki bolesnici s KOPB-om nikada nisu pušili. I drugi čimbenici mogu utjecati na razvoj bolesti poput zagađenog zraka (na otvorenom ili u zatvorenom prostoru) ili dugotrajne profesionalne izloženosti nekim plinovima. Važan čimbenik može biti i genetsko nasljeđe.

Tri su savjeta kako biste mogli poboljšati svoje stanje.

Prestanite pušiti

Nikada nije prekasno prestati pušiti! Već nakon nekoliko dana dolazi do poboljšanja stanja vašeg dišnog sustava. Jednom kada prestanete pušiti, vaša pluća s godinama stare jednako kao i pluća nepušača.

Tjelesna aktivnost i disanje

Dok vježbate ili se bavite dnevnim aktivnostima, možete osjećati zaduhu. To nije opasno i zaduha prolazi ubrzo nakon prestanka aktivnosti. Osjećaj zaduhe vrlo je neugodan i ponekad zastrašujući, no bilo bi pogrešno zbog toga smanjiti tjelesnu aktivnost: tako će se dodatno smanjiti sposobnost podnošenja napora, a zaduhu ćete osjećati kod sve manjih napora.

Pokušajte vježbati koliko češće možete kako biste poboljšali opću tjelesnu kondiciju i raspoloženje. Vježbajte hod uz stepenice. Stanite kada osjetite potrebu za odmorom i zaduha će ubrzo nestati. Pomoći može tehnika disanja kroz stisnute usnice. Drugi način lakog vježbanja je 30 minutni hod svakoga dana. Prije planiranog napora, savjetujemo vam da uzmete propisani lijek, što će pomoći u boljem podnošenju aktivnosti te smanjenju osjećaja zaduhe.

Ako osjetite naglo pogoršanje koje ne prolazi u mirovanju, morate posjetiti liječnika. Ako osjećaj zaduhe postane vaša svakodnevica, trebali biste provesti program rehabilitacije sukladno uputama vašeg liječnika. Tako ćete moći podnijeti više napora uz manji osjećaj zaduhe, poboljšati raspoloženje i kvalitetu života.

Dijeta

Zdrava prehrana treba biti dio vaše svakodnevice. Jedite dovoljno voća i povrća. Dok se osjećate dobro, jedite tri do četiri obroka dnevno izbjegavajući teže probavljivu hranu (začinjenu, sirov luk ili sladoled).

U fazi pogoršanja savjetujemo više manjih (5-6) svježe pripremljenih obroka bogatih ugljikohidratima i bjelančevinama kao što su tijesto, piletina i riba.

Prekomjerna tjelesna težina izazvat će vam još veći osjećaj zaduhe. Ako pak imate manju težinu nego što biste trebali s obzirom na visinu, možda biste trebali provoditi posebnu dijetu. Možete popiti piće uz jelo u umjerenoj količini.

Pogoršanja ili egzacerbacije

Značajno pogoršanje vašeg stanja zovemo egzacerbacijom. Tada osjećate više tegoba nego inače, što može biti vrlo izraženo i teško podnošljivo. Egzacerbacije često nastupaju nakon obične prehlade ili za lošeg vremena.

Takvo pogoršanje može trajati različito dugo, obično od jednog do tri tjedna, a ako traje duže ili je praćeno izrazitom zaduhom i značajnim ograničenjem u svakodnevnim aktivnostima, zahtijevat će dodatno liječenje.

Ako sumnjate da vaša pluća nisu zdrava ili imate teškoće s disanjem ili dugotrajnim kašljem, obratite se vašem liječniku opće medicine koji će vas uputiti na pregled i odgovarajuće pretrage.

Pravodobno otkrivanje KOPB-a može značajno utjecati na daljnji razvoj bolesti i kvalitetu života u budućnosti.

Izvor: Pulmologija.hr