Razveseljavaju duh i liječe tijelo: ljekovite biljke kao tradicionalni ukras

U narodnoj medicini biljke se od davnina koriste za liječenje. Za neke danas znamo da nisu učinkovite, no druge su prave riznice ljekovitih sastojaka i vrlo učinkovite. Od izoliranih kemijskih spojeva ljekovitog bilja, unatrag sto godina sintetski su pripremljeni brojni temeljni lijekovi poput atropina, digitalisa, hiosciamina ili lidokaina. Zbog svojeg povoljnog djelovanja na zdravlje, ljekovito bilje ima i posebnu simboliku u narodu te se koristi pri ukrašavanju domova, posebno u blagdansko vrijeme.

U našim krajevima domove krase pšenica, crnogorično drvo, božikovina, lovor i bršljan, a kao preuzeti običaji drugih naroda, imela i božićna zvijezda.

Pšenica

Pšenica se sije 13. prosinca na Svetu Luciju, a prema gustoći i jarko zelenoj boji još se je u pretkršćansko vrijeme predviđalo kakav će biti urod sljedeće godine. Stoga je i simbolizirala život te plodnost. Prema bibliji, gusta i visoka pšenica zaštitila je Svetu obitelj koja je bježala pred Herodovim vojnicima.

U ljekovite svrhe koristi se sok svježeg izdanka pšenice, pšenična trava, koji je bogat vitaminima i mineralima. Danas se proizvodi u obliku praha i tableta. Preporučuje se za pomoć pri anemiji te različitim upalnim crijevnim bolestima, posebno pri ulceroznom kolitisu. U tradicionalnoj medicini propisuje se za čišćenje organizma te kao pomoć u liječenju dijabetesa, povišenog kolesterola i karcinoma.

Drva crnogorice

Običaj kićenja vazdazelenog drva u Hrvatskoj je započeo tek krajem 19. stoljeća, a po uzoru na njemačku tradiciju luterana još iz 16. stoljeća. Do tada su se na Badnji dan u kuću donosili debeli panjevi, koji se i nazivaju badnjak, a taj je običaj zadržan u mnogim našim krajevima. Za kićenje se koriste različita vazdazelena drva: jela, bor, omorika i smreka.

Sva ova drva crnogorice bogata su terpentinom, eteričnim uljem i smolom. U ljekovite svrhe koriste se mlade iglice od kojih se priprema čaj za liječenje kašlja, upale desni i za čišćenje krvi, a kupke za poboljšanje cirkulacije, protiv reumatskih bolova i gihta.

Božikovina

Božikovina ili botanički božika, u Hrvatskoj je zaštićena vrsta, što znači da se ne smije brati, odnosno rezati. Još u rimsko doba donosila se je kao dar u kuću za zaštitu od uroka, a u našim krajevima se od davnina stavlja ispred vrata u božićno vrijeme gdje ostaje do Svijećnice. U narodu se vjeruje da štiti od lutajućih mrtvih duša, a u kršćanstvu cvijet simbolizira Isusovo rođenje, plod Isusovu krv, a list je simbol Isusove krune.

Njene lijepe crvene bobice sadrže otrovni alkaloid koji nakon konzumacije može izazvati povraćanje kod djece i životinja, no smrtni ishodi nisu zabilježeni. U narodnoj medicini čaj od listova koristio se je za liječenje reumatskih bolova, kašlja, različitih bolesti želuca i crijeva, glavobolje i melankolije (zapravo depresije), svježi sok od listova za liječenje jetre, a čaj od korijena za olakšanje kod groznice.

Lovor

Lovor predstavlja pobjedu nad progonom i patnjom.

Danas je prvenstveno začinska biljka, no u narodu se ponekad koristi kao čaj od listova za bolju probavu te kod gripe i bronhitisa.

Bršljan i imela

Bršljan ima dokazana ljekovita svojstva koja su bila poznata još i Hipokratu, a danas se u medicini  koristi kao lijek protiv kašlja.

Ukrašavanje imelom ne pripada tradicionalnim hrvatskim običajima, već njen simbolizam potječe iz keltske kulture, gdje je predstavljala prijateljstvo i dobronamjernost, ali i iznimnu plodnost. Smatra se da običaj ljubljenja ispod imele potječe još iz starog Rima. Današnje pak ukrašavanje tijekom božićnih blagdana potječe iz Engleske od kraja 19. stoljeća i preuzeto je u mnogim krajevima svijeta, iako nema veze s kršćanskim običajima i obredima, a simbolizira mir i sreću.

Imela ili biska u narodu se koristi kao čaj ili ekstrakt u liječenju epilepsije, povišenog krvnog tlaka, artritisa te u kombinaciji s odoljenom (valerijanom) za smirenje. U alternativnoj medicini i dalje se koriste injekcije ekstrakta dobivenog iz lišća mlade i lišća stare imele u liječenju karcinoma.