Rak debelog crijeva: najučestalija zloćudna bolest koja se može spriječiti

Pod pojmom rak debelog crijeva najčešće podrazumijevamo malignu bolest kolona, rektosigmoidnog dijela crijeva koja, kao i većina drugih malignih bolesti, nastaje nekontroliranim rastom promijenjenih ili oštećenih stanica u navedenim dijelovima crijeva.

Kako bi se naglasila važnost izazova s kojim se kao zdravstveni sustav i javnost susrećemo na ovu temu, ali kako bi se prije svega istaknule mogućnosti rane dijagnoze i prevencije, Hrvatski sabor je 11. veljače 2022. godine donio odluku o proglašenju ožujka Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva. Nastavno na dostupne podatke o pojavnosti i smrtnosti u našoj zemlji, u 2021. godini bilježimo 3.764 novooboljele osobe oba spola te je samim tim ovo sijelo na prvom mjestu po pojavnosti raka u našoj zemlji. U 2022. godini zabilježeno je 2.056 umrlih osoba (7. mjesto na rang ljestvici ukupno umrlih osoba u 2022. godini u RH).

Čimbenici rizika

Najznačajnije čimbenike rizika nastanka raka debelog crijeva možemo podijeliti u dvije skupine:

• Nepromjenjivi čimbenici rizika – dob i genetske predispozicije. Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi i to ponajviše iznad 40. godine života.
• promjenjivi čimbenici rizika – povezani su s načinom života i navikama. Tu ubrajamo prehranu bogatu masnoćama, a siromašnu voćem i povrćem te niskim udjelom vlakana, prekomjernu tjelesnu težinu, smanjenu tjelesnu aktivnost i pušenje. Čimbenici rizika iz ove skupine ubrajaju se u skupinu tzv. preventabilnih čimbenika rizika, što znači da možemo utjecati na njihovu pojavnost i tako očuvati vlastito zdravlje.

Simptomi raka debelog crijeva

Simptomi ove bolesti u početku nisu specifični i relativno dugo vremena ostaju neprepoznati ili ih gotovo i nema. Nadalje, klinička slika ovisi o lokalizaciji, tipu te proširenosti tumora.

Neki od simptoma su:

• krv u stolici,
• tanka stolica,
• osjećaj nepotpune ispražnjenosti crijeva,
• grčevi i bolovi u crijevima bez jasnog razloga,
• promjene u pražnjenju crijeva (izmjenjivanje proljeva i zatvora),
• neželjeni gubitak tjelesne težine,
• povećan umor te
• slabokrvnost (osobito u muškaraca te žena u menopauzi).

Važnost otkrivanja polipa

Rak debelog crijeva najčešće se razvija iz polipa, izraslina u sluznici crijeva koje mogu biti na peteljci ili sa širom bazom. Smatra se da 1% polipa ima mogućnost maligne promjene. Prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do 35 godina i upravo nam ta činjenica omogućava ranu, pravovremenu prevenciju, ali i intervenciju.

Otkrivanje promjena u ranijim stadijima povećava mogućnost izlječenja, preživljenja te omogućava bolju kvalitetu života oboljelih osoba.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Krajem 2007. godine započelo se je s provedbom Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50 do 74 godine života, a za testiranje se koristi test na skriveno krvarenje u stolici.

Osobe ciljne populacije, sukladno godištima, svake dvije godine na svoje kućne adrese dobivaju upit žele li se testirati te im po zaprimljenom povratnom odgovoru Zavodi za javno zdravstvo nadležne županije (u našem gradu to je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“), prosljeđuju testove. Osobe negativne na testu ponovno se poziva na testiranje po isteku dvije godine od negativnog nalaza, dok se osobe koje su pozitivne na testu upućuje na kolonoskopiju u sklopu programa.

Trenutno se provodi 6. ciklus pozivanja u Nacionalni program, ciljna populacija su osobe rođene u razdoblju od 1949. do 1973. godine. Odaziv ciljne populacije u dosadašnje cikluse bio je cca 33%. S obzirom na sve navedeno, ima prostora da i ovim akcijama potaknemo osobe na očuvanje i unaprjeđenje vlastitog zdravlja.

Izvor: NZJZ „Dr. Andrija Štampar“