Rak debelog crijeva: ne odgađajte preventivni pregled!

Rak debelog crijeva je nakon raka dojke i raka pluća najučestalije sijelo raka od kojeg obolijevaju osobe kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. On nastaje zbog transformacije stanica žljezdanog epitela sluznice debelog crijeva kroz dulje vrijeme tijekom kojeg osoba ne mora imati nikakvih poteškoća.

Simptomi raka debelog crijeva

Ranih simptoma nema.

Promjene na sluznici debelog crijeva prolaze nekoliko razvojnih faza, od dobroćudnih adenoma (polipa) lokaliziranih na samoj sluznici debelog crijeva, prema promijenjenim oblicima unutar adenoma (displastični polip) do invazivnog raka (adenokarcinoma) kad promjena prolazi kroz sluznicu debelog crijeva i širi se u okolne strukture (prodor u mišićnu ovojnicu, limfne čvorove i sl.)

Simptomi koji upućuju na uznapredovalu bolest su:

• promjene u pražnjenju stolice (opstipacija, proljevi),
• bol u trbuhu i zdjelici,
• anemija ili
• neobjašnjiv gubitak težine

Najčešće mjesto nastanka

Prema mjestu nastanka rak se najčešće razvija u donjem dijelu debelog crijeva (sigmoidni kolon, rektum i anus) što govori u prilog činjenici da je važno voditi računa o probavi i redovito održavati pražnjenje stolice. Time se smanjuje dulji kontakt potencijalno kancerogenih tvari iz stolice s crijevnom sluznicom.

Postavljanje dijagnoze

#1 Uzimanje anamneze

U razgovoru s pacijentom liječnik saznaje početak pojave te duljinu trajanja simptoma bolesti i promjena u pražnjenju crijeva. Kroz pitanja o obiteljskoj povijesti bolesti doznaje se postojanje čimbenika rizika povezanih s ovom bolesti.

#2 Digitorektalni pregled

Ako se rak razvija u donjim dijelovima debelog crijeva, tijekom fizikalnog pregleda izlaznog dijela sluznice debelog crijeva (digitorektalni pregled – pregled prstom sluznice završnog crijeva) on se može opipati. U slučaju da promjena krvari, mogu se naći tragovi krvi na rukavici.

#3 Test stolice na oku nevidljivu krv

Pozitivan test stolice na oku nevidljivu krv testiranu tijekom tri dana, može biti jedan od znakova razvoja bolesti zbog čega je potrebno drugim dijagnostičkim pretragama potvrditi ili isključiti karcinom.

Tragovi svjetlije ili tamnije krvi u stolici mogu bit znak nekog drugog zdravstvenog stanja koje treba istražiti, zbog čega se treba javiti svom liječniku obiteljske medicine. Uzroci mogu biti različiti, ovisno o dijelu probavnog sustava gdje se promjena razvija: hemoroidi, fisure (raspukline sluznice anusa), divertikuloze (vrećasta proširenja crijeva), polipi (izrasline na sluznici crijeva), upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), čir (ograničena oštećenja sluznice probavnog sustava koji prodiru kroz mišićni sloj sluznice, ostavljajući pri cijeljenju ožiljak) i sl.

Određenim dijagnostičkim pretragama određuje se je li promjena dobroćudna, zloćudna ili granične zloćudnosti, stadij bolesti, planiraju se terapija i praćenje oboljelih osoba te se prognozira ishod liječenja.

Kolonoskopija – važna dijagnostička i terapijska pretraga

Kolonoskopija je metoda pregleda unutrašnjosti sluznice crijeva. Koristi se posebni optički instrument (endoskop) s gumenim cjevastim nastavkom s kojim se ulazi kroz stražnje crijevo i uz osvjetljenje prati izgled sluznice. Ondje se može otkriti izvor krvarenja otkriven testiranjem stolice na oku nevidljivu krv.

Za kolonoskopski pregled osoba se treba prethodno pripremiti dijetetskim postupkom čišćenja sluznice debelog crijeva prema uputama zdravstvene ustanove te korištenjem posebnog dijetetskog tekućeg preparata za dodatno čišćenje sluznice crijeva.

Ovu pretragu izvode dodatno educirani liječnici specijalisti gastroenterologije, a u nekim zdravstvenim ustanovama i specijalisti kirurgije. Pregled traje 20 do 60 minuta, tijekom kojeg liječnik može uzeti i komadić sluznice crijeva (biopsija) za patohistološku dijagnostičku obradu promjene. Uzorak sluznice (bioptat) se obrađuje dodatnim patohistološkim i imunohistokemijskim metodama.

Pregled se može obaviti i primjenom sredstva za ublažavanje bolova (analgetik) ili u općoj anesteziji.

Nakon pregleda liječnik gastroenterolog daje mišljenje koji se nadopunjuje rezultatom dijagnostičke obrade bioptata. Pacijent dobiva upute o daljnjim potrebnim kontrolnim pregledima odnosno preporuke o prehrani i načinu života.

Kolonoskopija je zlatni standard u otkrivanju raka debelog crijeva. Ona je dijagnostička pretraga jer otkriva promjene na sluznici u crijevima, ali i terapijska jer se u isti mah promjene (npr. polipi) tijekom biopsije i uklanjaju bez primjene kirurškog liječenja.

Mjere prevencije

Prevencija raka debelog crijeva uključuje tri razine: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju.

• Primarna prevencija uključuje promjene stilova života koji su povezani s povećanim rizikom za obolijevanje od raka debelog crijeva.
• Sekundarna prevencija se primjenjuje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva gdje se pozivaju zdrave osobe na testiranje stolice na oku nevidljivu krv te kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza testa.
• Tercijarna prevencija je liječenje koje uključuje kirurške i onkološke metode te rehabilitacijske postupke.

Upravo one promjene koje se otkriju u stadiju polipa, mogu se u potpunosti odstraniti tijekom kolonoskopije, čime se sprječava zloćudna transformacija u karcinom. Osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede.

Zbog svega navedenog kao i činjenice da se ovaj karcinom i dalje otkriva u uznapredovalom stadiju, neophodno je provoditi primarnu i sekundarnu prevenciju i odazvati se pozivu na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Obilježimo Dan plavog irisa

Dan plavog irisa, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo, obilježava se zadnju subotu u svibnju u cilju podupiranja udruge osoba sa stomom obavještavanjem javnosti o problemima ovih osoba, među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. Stoma je otvor na trbušnoj stijenci umjesto uobičajenog mjesta pražnjenja stolice (kolo ili ileostoma) odnosno urina (urostoma).

Ujedno se time želi skrenuti pažnju javnosti na potrebu podizanja znanja o raku debelog crijeva te značajnoj mogućnosti prevencije ove bolesti pregledom stolice na okultnu krv i kolonoskopijom.

U državi koja ima visoku pojavnost ove vrste raka, od osobitog je značaja postići visok odaziv na preventivni pregled te je izuzetno važna podrška cjelovitog društva kako bi se ovo postiglo.

Izvori: ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo