Promjena tjelesne mase u menopauzi: kako si pomoći?

Do unatrag nekoliko godina malo se je govorilo o menopauzi i o promjenama u tijelu žene koje dovode do promjena načina života. U nekih žena je ova promjena napornija za samo tijelo, čime se narušava dotadašnji način života što može uzrokovati, pored tjelesnih promjena, i psihičke i socijalne smetnje. 

Neugodni simptomi menopauze

Zbog smanjenja proizvodnje ženskih spolnih hormona prestaje mjesečnica, što bi trebalo predstavljati olakšanje u životu žene, no nastaju druge smetnje.

• Naleti vrućine koji mogu biti tijekom noći ili/i tijekom dana. Vrlo su neugodni jer su iznenadni i snažni. U nekoliko minuta tijelo se naglo zagrije i zbog toga obilno oznoji, a potom se ohladi, često uzrokujući mokru odjeću, vlaženje kose, a potom zimicu.
• Koža se mijenja i postaje suha. Javljaju se izraženije bore na licu i vratu, a na nadlakticama, natkoljenicama i trbuhu gubi na elastičnosti, pa izgleda obješeno.
• Posebno je neugodna suhoća rodnice. Osim što uzrokuje neugodu i bol tijekom spolnog odnosa, može izazivati i neugodu pri sjedenju, a pogoduje i razvoju infekcija.
• U menopauzi većina žena dobiva i na tjelesnoj masi.

Zašto se žene u menopauzi bore s kilogramima?

U pravilu, žene normalnim starenjem nakon tridesete godine života zbog usporavanja metabolizma i manjeg kretanja dobivaju na tjelesnoj masi do 0,7 kg godišnje. U menopauzi se, zbog manjka estrogena i još manjeg kretanja, povećava sklonost debljanju.

Naime, mijenja se raspored masti u tijelu. U reproduktivnom razdoblju masne pričuve se stvaraju na bedrima i bokovima, a u menopauzi u području trbuha. Žene koje su i prije menopauze imale višak kilograma, u riziku su dobivanja prekomjerne tjelesne mase ili da postanu pretile.

Što se može učiniti?

Prehrana i tjelesna aktivnost. O promjeni prehrane nema više ni smisla govoriti jer smo odavno trebali naučiti kako se pravilno hraniti da očuvamo zdravlje. No, naglašavati nužnu tjelesnu aktivnost nikad nije previše. Nakon menopauze, opet zbog gubitka estrogena, žene su izložene riziku za razvoj osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti. Tjelesna aktivnost, pak usporava nastanak ovih bolesti, a idealna je za kontrolu tjelesne mase, kao i za borbu protiv stresa koji se često tijekom menopauze pojačava.

Hormoni i fitoestrogeni. Hormonska nadomjesna terapija, odnosno lijekovi koji sadrže estrogene za nadoknadu prirodnom gubitku, nisu lijek izbora za svaku ženu. No, postoje biljke koje mogu olakšati menopauzu jer sadrže fitoestrogene. Fitoestrogeni su biljni spojevi slične kemijske strukture kao i estrogeni, no neusporedivo blažeg djelovanja. Sadrže ih crvena djetelina, vrkuta, konopljika, soja. Kako fitoestrogeni ipak imaju neka slična svojstva estrogenima, prije primjene treba se savjetovati s liječnikom ili ljekarnikom. Postoji i biljka koja ne sadrži fitoestrogene, a ima sličan učinak, a to je cimicifuga. Njen mehanizam djelovanja nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da djeluje preko serotoninskih receptora te time utječe na različite fiziološke procese. Uzimanje cimicifuge također treba biti pod kontrolom stručne osobe jer postoje dokazi da u velikim dozama može uzrokovati oštećenje jetre.

Pojačani unos vlakana i enzima. Ipak, postoji i nešto što direktno djeluje protiv debljanja, a to je pojačani unos vlakana i enzima. Biljna vlakna mogu biti topiva u vodi i netopiva. Topiva vlakna u probavnom sustavu stvaraju viskoznu masu koja djelomice štiti od apsorpcije supstancija iz hrane. Daju osjećaj sitosti te izravno djeluju na smanjenje unosa kolesterola i triglicerida. Netopiva vlakna se ne probavljaju, a na sebe vežu vodu, čime olakšavaju pražnjenje crijeva. Za osobe koje ne mogu prehranom unijeti dovoljnu količinu vlakana, oko 30 g dnevno, postoje dodaci prehrani. Najčešće sadrže indijski trputac, sjemenke lana, konoplje, chia sjemenke, a mogu sadržavati i probavne enzime. To mogu biti proteaze zaslužne za razgradnju proteina, lipaze za masnoće ili amilaze za složene ugljikohidrate. Kompleksi biljnih vlakana i enzima mogu značajno poboljšati nepravilnu prehranu te pomoći u održavanju tjelesne mase, što pak izravno smanjuje rizik nastanka pretilosti, metaboličkog sindroma, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti koje su češće u žena u menopauzi nego u reproduktivnom razdoblju.