Prirodni porođaj ili carski rez?

Razdoblje pred porod izuzetno je napeto i uzbudljivo za svaku trudnicu. Priprema za porod može biti izazovna, a svaka buduća majka tijekom, ali i prije trudnoće sigurno je razmišljala o načinu poroda te uspoređivala prednosti i nedostatke kako prirodnog poroda, tako i carskog reza. 

Prednosti vaginalnog poroda u odnosu na carski rez

Vaginalni (prirodni) porod je porod u kojem dijete prolazi kroz porođajni kanal koji nastaje širenjem mišićnog sloja vagine. Iako prirodan, u nekim situacijama ovaj oblik poroda može biti potpomognut lijekovima (indukcijom) ili instrumentima (poput forcepsa ili vakuum ekstraktora).

Vaginalni porod smatra se superiornijim od carskog reza jer ima niz pozitivnih učinaka za majku i dijete:

• omogućuje uspostavljanje ranog kontakta između majke i djeteta,
• omogućuje raniji početak dojenja,
• majci ne predstavlja ograničenje u nošenju djeteta (što jest slučaj nakon carskog reza!) te
• ne zahtijeva od majke duži boravak u bolnici.

Vaginalni porod često zahtijeva i izvođenje epiziotomije. Epiziotomija je zahvat u kojem se izvodi rez kože međice s ciljem prevencije njezinog pucanja uslijed kontrakcija. Epiziotomija, ali i puknuće međice, kasnije u životu može uzrokovati slabost zdjeličnog zida, što može dovesti do inkontinencije.

Vaginalni porod predstavlja „stres“ i fizički je zahtijevan za plod, no takav prirodni stres ima niz pozitivnih (a nikakvih negativnih!) učinaka na dijete. Osim toga, prolaskom kroz porođajni kanal dijete dobiva majčine bakterije što doprinosi razvoju kožne i crijevne mikroflore, koja je bitna u prevenciji alergija i astme u kasnijoj životnoj dobi.

Indikacije za carski rez

Iako vaginalni porod ima niz dokazanih pogodnosti, kako za majku, tako i za dijete, odgovarajuća stanja predstavljaju apsolutne i relativne kontraindikacije za prirodni porod. U tim je slučajevima carski rez medicinski indiciran i treba mu dati prednost. To je u situacijama kada:

• postoji nesrazmjer dimenzija ploda i zdjelice,
• je stav ploda nepravilan (primjerice, stav zatkom ili poprečni stav),
• je plod akutno životno ugrožen,
• je trudnoća višeplodna,
• postoji neka patologija posteljice koja ugrožava plod, poput abrupcije ili predležeće posteljice,
• postoji aktivna genitalna infekcija virusom herpesa.

Neka od ovih stanja unaprijed su poznata, pa se carski rez unaprijed planira. Takav se carski rez naziva elektivnim carskim rezom. U drugim situacijama, pak, potreba za carskim rezom nastaje zbog akutne ugroze trudnoće i ploda, pa se takav carski rez izvodi pod hitnom indikacijom, bez prethodnog planiranja.

Pri izvođenju carskog reza najčešće se koristi regionalna anestezija (spinalna, epiduralna anestezija) te je pri njezinoj primjeni majka pri svijesti ili se dodatno blago sedira ako za to postoji potreba. U nekim je slučajevima moguće izvesti carski rez i u općoj anesteziji. O vrsti anestezije odlučuje anesteziolog, koji je dio operativnog tima. Carski rez zahtijeva oporavak u trajanju od šest do osam tjedana, pri čemu žena ne bi smjela dizati teške predmete te treba izbjegavati težu fizičku aktivnost.

U Republici Hrvatskoj carski rez se u javnozdravstvenim ustanovama provodi isključivo pod medicinskom indikacijom te ga nije moguće izvesti na zahtjev trudnice, kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama.

Moguće komplikacije carskog reza

Carski rez je operativni zahvat te zbog toga nosi i rizik od komplikacija. Komplikacije mogu nastati tijekom ili nakon zahvata, a uključuju:

• ozljedu zdjeličnih organa ili krvnih žila zdjelice,
• laceracije (razderotine) mišićnog sloja uterusa i atoniju (posljedični gubitak tonusa),
• rijetko (ali moguće), ozljedu novorođenčeta,
• tromboflebitis zdjeličnih vena (upalu vena zdjelice),
• postoperativna krvarenja i infekcije rane,
• rupturu (puknuće) maternice u sljedećim trudnoćama.

Posljednja navedena komplikacija posljedica je stvaranja ožiljnog tkiva. Ožiljak je normalna pojava cijeljenja svake rane, pa tako i rezne rane nastale tijekom carskog reza. Iako prethodni carski rez nije apsolutna indikacija za njegovo ponavljanje, postojanje rizika od rupture ponekad zahtijeva njegovo ponovno izvođenje, ovisno o tijeku iduće trudnoće i poroda.

Premda ne postoje jednoznačni rezultati istraživanja, čini se i da je ostvarenje trudnoće nakon provedenog carskog reza teže, no utjecaj carskog reza na plodnost zahtijeva detaljnija istraživanja.

Razgovarajte s liječnikom o mogućnostima poroda

Iako odluku o načinu porađanja donosi liječnik na temelju medicinskog znanja i dokumentacije vezane uz trudnoću, liječnik na otvoren, razumljiv i jednostavan način mora razmotriti i komunicirati želje trudnice.

Cilj poroda je smanjiti rizik za dijete, ali i za majku na minimum te istovremeno osigurati da se majka tijekom procesa što je više moguće osjeća sigurno, bezbrižno i zadovoljno, neovisno o načinu na koji će se porod provesti.