Prevencija nastanka raka vrata maternice: minimalno invazivni kirurški zahvati

Rak vrata maternice jedan je od najpreventabilnijih vrsta raka, odnosno može se uspješno spriječiti pravovremenim otkrivanjem i liječenjem premalignih promjena. Za očuvanje vlastitog i partnerovog zdravlja, uz edukaciju, odgovorno spolno ponašanje i zdrav stil života, važni su redoviti ginekološki pregledi tijekom kojih pravodobnim otkrivanjem promjena stvaramo pretpostavke za rano liječenje, kada su rezultati najbolji.

Vrsta liječenja raka vrata maternice ovisi o stupnju bolesti, dobi pacijentice, ostvarenoj želji za potomstvom, procjeni uspjeha liječenja, ali i o mogućim komplikacijama različitih načina liječenja. Također, u dobroj mjeri ovisi o stavu pacijentice prema ovoj dijagnozi i njenoj psihičkoj spremnosti za rješavanje problema koji se mogu pojaviti.

Najčešće susrećemo premaligne oblike bolesti (predstadiji raka vrata maternice). Za te je oblike liječenje najuspješnije jer se njihovim izlječenjem sprječava nastanak zloćudne bolesti.

Minimalno invazivni kirurški zahvati

Premaligni oblici bolesti liječe se minimalno invazivnim kirurškim zahvatima različitim tehnikama: 

• strujom – Loop Excision of the Transformation Zone (LLETZ),
• kirurškim nožem ili laserom.

Pritom se odstranjuje dio vrata maternice u obliku stošca (konusa). Odstranjenjem promijenjenog tkiva, postiže se sprječavanje pojave invazivne zloćudne bolesti. Ipak, ova skupina pacijentica i dalje ima veći rizik od ponovnog razvoja premalignih ili malignih (zloćudnih) oblika ove bolesti. No dobro je to što su te žene najčešće svjesnije mogućeg problema te se redovitije kontroliraju.

LLETZ zahvat

LLETZ zahvat se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji, što ga čini vrlo lako izvodljivim. Najčešće komplikacije su rana ili kasna krvarenja. Bol kod ovih zahvata je vrlo rijetka, što se može spriječiti ili izliječiti s niskim dozama lijekova protiv bolova koji se uzimaju u obliku tableta. Obično nije potreban izostanak od poslovnih ili drugih aktivnosti, ali se preporučuje smanjivanje radnih, a posebice fizičkih aktivnosti nekoliko dana poslije zahvata. Potrebno je izostaviti spolne odnose sljedećih mjesec dana, odnosno do prestanka iduće menstruacije.

Zahvati kirurškim nožem

Zahvati konizacije izvođeni kirurškim nožem obično se koriste kada je potrebno napraviti veće odstranjenje tkiva iz bilo kojeg razloga, a najčešće kod ponavljajućih konizacija. Kako je u ovim zahvatima nekad potrebno kirurško šivanje vrata maternice, češće su bolnosti, kao i pojave suženja (stenoza) kanala vrata maternice, koje mogu u žena koje imaju menstruacijske cikluse dovesti do zadržavanja krvi u maternici. Tada je obično potrebno učiniti dodatne kirurške zahvate. Također, može se javiti krvarenje nakon zahvata, koje može biti rano ili kasno. Suzdržavanje od spolnih aktivnosti također se preporučuje mjesec dana ili do prestanka sljedeće menstruacije.

Ekscizijski i ablacijski zahvati

U necijepljenih djevojaka zanemarivanje redovitih ginekoloških pregleda nakon početka spolne aktivnosti može dovesti do nastanka i napredovanja premalignih lezija vrata maternice do stupnja kada se mora kirurški intervenirati, odnosno do promjena (CIN 3, HSIL). Danas se u liječenju koriste dvije skupine zahvata: ekscizijski i ablacijski.

U ekscizijskih se odstranjuje bolestan epitel s priležećim tkivom (stromom), za razliku od ablacijskih u kojih se uništava isključivo površinski sloj stanica sluznice (epitel). Ekscizijske metode su: konizacija nožem i konizacija električnom omčom (LLETZ), a ablacijske su: laser, krioterapija i dijatermija.

U Hrvatskoj se ne rade ablacijske metode.

Trudnoća nakon minimalno invazivnih zahvata

Kako reproduktivne posljedice ovise o vrsti i opsežnosti zahvata, važno je ispravno savjetovanje bolesnica prije zahvata, kao i vođenje trudnoće nakon zahvata. Tako uvijek treba težiti što poštednijem zahvatu (LLETZ) i redovitoj kontroli citološkog stanja vrata maternice (PAPA test). Buduću trudnicu treba upoznati da trudnoća nakon zahvata nosi povišen rizik za kasni spontani pobačaj i prijevremeni porod.

Vođenje takvih trudnoća treba biti individualizirano i to prema ultrazvučnom nalazu izgleda i duljine kanala vrata maternice (tzv. cervikometrija) do 26. tjedna trudnoće. Pokazalo se da spontanom pobačaju i prijevremenom porodu prethodi skraćenje duljine tog kanala. Ako se utvrdi skraćenje kanala vrata maternice, tada se prema situaciji uvodi progesteronska (hormonska) terapija ili se postavlja šav serklaže (podvezivanje maternice). Profilaktička (preventivna) serklaža svim trudnicama neovisno o stanju izgleda i duljine kanala vrata maternice nije potrebna i nije znanstveno opravdana.

Važnost cijepljenja protiv HPV-a

Važno je istaknuti da se sve opisane situacije mogu izbjeći ili im se znatno smanjiti učestalost preventivnim cijepljenjem protiv HPV-a. Stoga, cijepljenje ne treba gledati skučeno samo kao mjeru za sprječavanje nastanka raka vrata maternice, nego i kao mjeru sprječavanja predstadija raka koji se mogu razviti u karcinom i svih njihovih posljedica. Cijepljenje protiv HPV-a također je i mjera ulaganja u reproduktivno zdravlje te doprinos ostvarivanju sretnog roditeljstva.

O ostalim kirurškim zahvatima čitajte na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posvećenoj raku vrata maternice „Neću rak“.