Pogledi koji odmaraju dušu: vidikovci Nacionalnog parka Krka

Sedam veličanstvenih: Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk. To su sedreni slapovi Krke. Za mnoge, najljepše plave linije dalmatinskog krša. Divota kaskada i gusti, bogati zvuk života vode. Na mnogim je dijelovima Krka mirnoga toka, a svoje slapove najavljuje „srebrnim ogrlicama“; sve gušćim mreškanjem vode koje poprima boju srebra i izgled nebrojenih po rijeci rasutih ogrlica. Sve će se njihovo srebro razbiti niz slapove i ljepota će se samo pretočiti u novi oblik… Tako glasi uvod u predivan tekst o Nacionalnom parku Krka koji svojom ljepotom fascinira i inspirira brojne posjetitelje.

No ovom prilikom neće biti riječi o slapovima, već vidikovcima s kojih se pruža pogled na prirodno bogatstvo parka, a koji oduzima dah.

Vidikovac Krnići Gornji

Putujete li ovim područjem, u posjet Nacionalnom parku „Krka“ ili nekom drugom odredištu, ili pak samo prolazite slijedeći svoje obveze, sjetite se da zastanete i odmorite pogled na Krki. Dovoljno je skrenuti s glavne ceste i slijediti smeđu turističku signalizaciju da biste stigli do vidikovaca s kojih se pruža pogled na plava i zelena prostranstva Nacionalnog parka „Krka“.

Jedan od takvih prizora jest sutok Krke i Čikole. Ako ne skrenete prema Lozovcu, nego iz smjera Šibenika produžite prema Pakovu Selu, s lijeve strane ceste, u Krnićima Gornjim, naći ćete uređeni vidikovac s najljepšim pogledom na sutok.

Izdizanje sedrene barijere Skradinskog buka dovelo je do ujezerenja trinaest kilometara toka rijeke Krke i potapanja tri kilometra toka rijeke Čikole, stvorivši pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, koji još posebnijim čini otok Kalički busen; oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku i ušće Čikole. Oko Kaličkog busena plove i izletnički brodovi koji posjetitelje prevoze ujezerenim tokom rijeke do otoka Visovca.

Čikola, glavni Krkin pritok, protječe širokim Petrovim poljem pa se zatim tiska u uskome, četrnaest kilometara dugom kanjonu. Kada ga napusti, stopi se s Krkom u jezerskom sutoku u kojemu se rijeke istinski prožimaju stvarajući impresivnu sliku. U toj neobičnoj panorami možete uživati skrenete li u zaselak Krnići Gornji, gdje ćete u nekom od brojnih seoskih domaćinstava pronaći zaklon od ljetnih vrućina, osvježiti se i uživati u okusima mirisna vrta.

Vidikovac Čikola

Uputite li se lijevom obalom Krke prema Visovcu ili Roškom slapu, prije negoli se popnete na Miljevce, taj neobičan, poput ploče ravan kameniti prostor, ukrašen nekim od najvećih prirodnih i kulturnopovijesnih ljepota Hrvatske, morate proći kroz kanjon Čikole.

Već dok se budete vozili serpentinama, pogled će vam prikovati  visoke litice kanjona, pa zašto onda ne zastati i pogledati ih malo bolje. Na desnoj obali Čikole, neposredno uz cestu koja iz pravca Šibenika vodi prema Pakovu Selu, nalazi se ugibalište i vidikovac s pogledom na tu osebujnu kršku rijeku koja se, stiješnjena među vapnenačkim stijenama, bori protiv suše.

Kanjon Čikole odlikuje izrazita surovost, koju naglašavaju impozantni oblici brina, neprohodnost kanjona i često presušivanje riječnoga korita. Takva nepristupačnost bila je poželjna u prošlosti, tako da na tom području nalazimo dvije pećine s paleolitskim nalazištima i utvrdu Ključicu, najveću i najočuvaniju srednjovjekovnu utvrdu na prostoru Nacionalnog parka „Krka“. Kanjon rijeke Čikole dug je 14 km a dubok mjestimično do 170 m. Počinje odmah na izlasku rijeke iz Petrova polja, kod Drniša, a završava 6 km prije njezina ušća u Krku, odnosno 3 km od ujezerenog dijela rijeke. Zaštićen je od 1965.

Blago položene strane kanjona zarasle su u gustu makiju sa skupinama hrasta, graba i ostalog drveća. Uz vodu mogu se vidjeti gnjurci i brojne druge ptice vodenih staništa. U sušnome razdoblju impresivnu sliku ostavlja svijetlo kamenje u koritu što ga je zaoblila rijeka.

Vidikovac Visovac

Otok Visovac, što se, okružen prepoznatljivom vizurom jablanova, odmara na mirnom, ujezerenom dijelu rijeke, prizor je u kojem možete uživati s nekoliko mjesta na obalama Krke. Na vidikovcu, pogleda uprtog u taj „Gospin otok“, stoji i Petar Svačić, posljednji narodni hrvatski kralj, držeći u jednoj ruci mač, u drugoj štit.

Prema legendi, u gradu Kamičku, podignutom iznad klisure nad Krkom, na području Miljevaca, uz rub sela Brištane, rođen je Petar Svačić, posljednji kralj hrvatske krvi. Godine 2002., u povodu proslave 900. obljetnice njegove pogibije, podignut mu je spomenik na vrhu Visovačke brine, rad akademskog kipara Kažimira Hraste.

Od ovog vidikovca spuštaju se serpentine koje vode do Stinica, gdje se nalazi pristanište brodova koji putnike i hodočasnike prevoze do Visovca. Tu neslužbeno počinje mistični srednji tok rijeke Krke. Taj dojam prvi nagovješćuje „Gospin otok“ Visovac, „bijela stijena“ usred jezera na kojoj od 15. stoljeća žive i mole franjevci.

Zato je ovaj vidikovac idealan da malo zastanete i divite se otvorenosti prostora, prije negoli se zaputite do samog otoka ili kroz stoljetnu šumu hrasta medunca i bijeloga graba u kojoj počinje poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina i u kojoj se nalazi posjetiteljski centar Visovačka kuća „Kuželj“.

Vidikovac manastir Krka

Redovnici  su oduvijek tražili mirna i skrovita mjesta na kojima bi se posvetili kontemplaciji, molitvi i predanom radu. Zato su hramovi, manastiri i samostani nerijetko na prvi pogled skriveni i u okruženju neizrecive prirodne ljepote koja nadahnjuje i potiče na promišljanje.

Krenete li od Kistanja serpentinama prema Carigradskoj dragi, uhvatit ćete prvi pogled na manastir Krka s uređenog vidikovca. Na mjestu gdje su mekše stijene omogućile Krki proširenje doline i mirniji tok, nalazi se mala, pitoma zaravan u kojoj se rijeka doima kao da spava. To je mjesto gdje su „vrata svim vjetrovima zatvorena i gdje se manastir ugleda iznenada, bilo s koje strane putnik dolazio“. Pejsažem dominira umirujuće zelenilo u kojem su omeđeni crkva i samostan, stoljetni dom pravoslavnih kaluđera sv. Vasilija.

Možda ćete pogledom uhvatiti samostanske životinje kako slobodno pasu ili brod koji dovozi izletnike s Roškoga slapa. Kada biste umjesto vlastitog automobila zamislili zaprežna kola, s ovog mjesta svijet bi vam se lako mogao učiniti nekoliko stoljeća mlađi. I dok povjetarac donosi bogati miris tamjana s bogoslužja, vode, zemlje, kamena i bujnog raslinja na plodnoj muljevitoj zemlji što ga je nanijela rijeka, čujete ptice i vodozemce iz okolnih trščaka i lokvi.

A kada ste već došli tako blizu, vrijedi se spustiti još malo niže pa prošetati stazom i posjetiti manastir i njegovu bogatu riznicu, kao i katakombe skrivene pod zemljom. Jer ljepota se najčešće pronalazi na skrovitim mjestima, kao i u skromnim dušama.

Vidikovac Brljan

Kada prijeđete rijeku Krku na prijelazu koji je još u antičko doba bio dio mreže rimskih putova na prostoru između Bukovice i Promine, pogled na vrh serpentina na desnoj, bukovičkoj strani natjerat će vas da se zaustavite. Tu se nalazi malo odmorište s uređenim vidikovcem s pogledom na Brljan. Smatra se da je tim putom prošao i car Trajan za svoga pohoda na Dačane. Jer Brljanu iza leđa nalazi se Burnum, rimski vojni logor i naselje, koje je narod dugo zvao „Trajanski grad“.

Cijeli taj prostor odiše burnom prošlošću, vremenima u kojima je rijeka dijelila plemena i narode a s današnjih  vidikovaca nadzirani su protivnici. I danas se upravo s toga mjesta u Puljanima, na lijevoj obali Krke, vide ostaci pretpovijesne gradine, središta liburnske zajednice Burnistae.

S toga vidikovca vidi se bujno submediteransko raslinje, koje skriva nekadašnje vodenice, male pašnjake i kultivirana polja. Tu Krka postaje pitomija. Sam slap Brljan u toplom je dijelu godine suh. Na njega se nadovezuje jezero, nastalo izgradnjom brane, koja ujezeruje tok uzvodno u dužini od 1,3 km. Brljansko jezero (Ćorića jezero, Bjelober) široko je 400 a dugo 1 300 m. Snažan dojam na posjetitelje ostavljaju širina otvorena prostora pod vidikovcem i osjećaj slobode koji takav pogled izaziva.

Za više informacija, posjetite stranice NP Krka.

Fotografije: NP Krka