Počinje bitka protiv jednog od najjačih prirodnih alergena naših krajeva

Prva ljetna subota je proglašena Međunarodnim danom ambrozije u cilju podizanja svijesti i razumijevanja javnosti o problemu širenja ambrozije i njezinom utjecaju na zdravlje i okoliš.

Kriterij za odabir navedenoga dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pokretanje inicijativa za suzbijanje njezina širenja. U cijelom svijetu tijela javne vlasti organiziraju javna događanja kako bi podigli svijest javnosti o širenju ambrozije i njezinom utjecaju. To je također dan kad možemo obnoviti znanje i naučiti još ponešto o ambroziji.

Stoga je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ izradio edukativnu animaciju o ambroziji koja je dostupna na sljedećem linku: http://ftp.fingere.hr/Ambrozija_v03.mp4.zip

Hrvatska u epicentru širenja ambrozije

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) se nalazi na popisu invazivnih vrsta u Hrvatskoj. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu.

Korovna biljka ambrozija je izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete te se svrstava u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije.

Zemlja koju turisti s alergijom izbjegavaju

Naša se zemlja sve više prepoznaje kao poželjna turistička destinacija koja, osim prirodnih ljepota, u novije vrijeme pruža i usluge zdravstvenoga turizma, pa tim više problem alergija na pelud ambrozije postaje širi. Izbor turističke destinacije ovisit će i o stanju kvalitete zraka s obzirom na opterećenje zraka peludom ambrozije jer će alergične osobe nastojati izbjeći ta područja.

Uz sve veću zdravstvenu važnost, ambrozija je postala i glavni korov u europskoj poljoprivredi, posebno u usjevima suncokreta, kukuruza, šećerne repe i soje, pa se procjenjuje da su gubitci prinosa i do 130 milijuna eura godišnje (primjer Mađarska).

Općenito o ambroziji:

• biljka 45. paralele,
• pogoduju joj suha klima i otvoren okoliš,
• nastanjuje područja Europe, Azije i Australije,
• epicentar širenja je Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija,
• invazivna korovna biljka,
• korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama,
• otporna na određene herbicide,
• široko rasprostranjena i vrlo otporna,
• lijepog imena, ali izuzetno škodljiva utjecaja na zdravlje ljudi.

Agresivno širenje

Ambrozija proizvodi golemi broj sjemenki (od 3 000 do 60 000/biljci) koje padaju na tlo u radijusu do dva metra oko biljke, a najbrojnije su do pet centimetara dubine tla. Sjeme je „dormantno“, što znači da preživljava u tlu i do 30 godina. Prenosi se transportnim tlom, rijekama, plovnim i ostalim putevima, a životinje također mogu doprinijeti širenju biljke.

Za ambroziju je karakteristična velika produkcija peludi – proizvodi čak milijun zrnaca dnevno. Pelud je visokog alergenog potencijala; ukupno je čak 12 različitih alergenih proteina identificiranih u biljci, pri čemu Amb a 1 i Amb a 11 imaju najvišu razinu „potentnosti”. Biljka potiče procese i humoralne (IgE protutijela) i stanične imunosti (T stanice). Zbog proteina Amb a 6 kod 20 do 35% ljudi se razvija križna reakcija (mogućnost razvoja višestruke preosjetljivosti, produljeno razdoblje preosjetljivosti) s: pelinom, maslačkom, zlatošipkom, suncokretom, travama, brezom, krastavcem, tikvicama, artičokom, dinjom, lubenicom, bananom, mangom, čajem od kamilice, čajem od hibiskusa i sjemenkama suncokreta. 

Pelud se zračnim strujama prenosi na velike udaljenosti, na primjer na područje sjeverne Europe. Zarasla površina od jednog hektara oslobađa 66 kg peluda u sezoni. Brzina širenja biljke na novo područje je u prosjeku i do 70 km u jednoj godini! Za širenje biljke su važne temperatura i oborine. Dugotrajna kišna razdoblja mogu utjecati na pomak uobičajenog rasta ove korovne vrste, a suša sprečava širenje biljke na Mediteranu.

Važno je znati:

• ambrozija utječe na zagađenje zraka,
• oko 13,5 milijuna stanovnika Europe ima zdravstvene probleme zbog peludi ambrozije,
• procjena nastalih ekonomskih i zdravstvenih troškova je oko 6,224 milijarde eura godišnje,
• zbog klimatskih promjena dulja je polinacijska sezona i viša je koncentracija peluda u zraku,
• razvoj metoda identifikacije „proteinskog profila” peluda ima potencijal za razvoj dijagnostičkih terapijskih rješenja,
• negativan utjecaj na turizam – sve više je nalazimo u priobalnom dijelu Hrvatske,
• globalna trgovina ima značajnu ulogu u širenju biljke,
• prirodni neprijatelj je invazivni sjevernoamerički kukac Ophraella communa LeSage pronađen na određenim lokacijama u Parku prirode Lonjsko polje,
• velika je uloga čovjeka u širenju biljke!

Kako se uspješno boriti protiv ambrozije?

Kontroliranje i suzbijanje širenja ambrozije postao je međusektorski prioritet te je Hrvatska donijela zakonske akte (popis možete naći na ovoj poveznici) koji se odnose na praćenje aeroalergena i kontrolu širenja same biljke.

Ambroziju je potrebno uklanjati u dvorištima, vrtovima, na poljoprivrednom obrađenom i neobrađenom zemljištu, neizgrađenom građevinskom zemljištu, šumama i lovištima, na javnim zelenim površinama, nasipima i obalama uz vodotokove, kanale i na površinama uz javne prometnice. Jednom riječju, potrebno ju je ukloniti sa svih površina na kojima se pojavi!

Apeliramo na sve građane i pravne subjekte da aktivno sudjeluju u suzbijanju ambrozije kako bismo osigurali kvalitetniji i zdraviji život alergičnim osobama te spriječili ili ublažili njezin štetni utjecaj na bioraznolikost i gospodarstvo. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ od 2002. godine kontinuirano prati zastupljenost alergenoga peluda u zraku Grada Zagreba u sklopu Programa zdravstvene ekologije. Program sufinancira Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.