Od neandertalaca do gladijatora: što kriju naše top arheološke destinacije

Od sjevera do juga, od istoka do zapada, u kontinentalnom dijelu, na obali i na otocima… U hrvatskim se krajevima oduvijek živjelo i to, sudeći prema mnogobrojnim arheološkim nalazima, vrlo dobro. Hrvatska je, stoga, nepresušni izvor otkrića za arheologe te prava poslastica za turiste kojima otkrivanje arheološkog blaga predstavlja užitak.

Čak i ako niste u toj skupini, vjerujemo da će vas činjenice i zanimljivosti u nastavku zaintrigirati, otkriti vam nešto novo te probuditi znatiželju da ih i sami istražite.

Vinkovci: Najstariji grad u Europi

Jeste li znali da se u Hrvatskoj nalazi najstariji grad u Europi, u kojemu kontinuitet života traje već duže od 8.300 godina? Zaboravite na Rim, krenite prema istoku Hrvatske i, kako kažu stihovi popularne pjesme, “dođi u Vinkovce”.

Upoznajte grad na čijem je području pronađen Orion, najstariji dosad pronađen indoeuropski kalendar. No, nije to kalendar na kakvog ste prvo pomislili, već oslikana posuda čiji simboli predstavljaju zviježđa koja dominiraju noćnim nebom iznad Vinkovaca, a što dokazuje prvo zabilježeno mjerenje vremena u Europi. Među urezanim ukrasima (simbolima) dominantno je tzv. zimsko zviježđe, Orion. U Vinkovcima su rođena i dva rimska cara: Valens i Valentijan, gradom vijuga rijeka koja teče u dva smjera… Na svakom koraku brojne zanimljivosti, pa se svakako isplati “potegnuti” do istoka Hrvatske.

Vukovar: Grad s potpisom vučedolske kulture

Istok Hrvatske dom je i jednog od najznačajnijih lokaliteta eneolitika – arheološkog lokaliteta Vučedol, smještenog uz obalu Dunava, oko pet kilometara nizvodno od Vukovara. Puno o životu i postignućima vučedolske kulture, jedne od najstarijih europskih civilizacija koja je zauzimala prostor današnjih čak dvanaest europskih zemalja, otkrit će vam impresivan Muzej vučedolske kulture, otvoren 2015. u Vukovaru.

Osim brojnih predmeta koji datiraju iz 3000. do 3300. godina prije Krista, u muzeju ćete vidjeti i već spomenuti Orion te saznati da su Vučedolci proizveli prvu broncu na svijetu i prvu pilu u Europi. Imali su bogatu gastronomiju, a bili su i vrsni keramičari, o čemu svjedoči i Vučedolska golubica. Taj najpoznatiji primjerak vučedolske keramike zapravo je kultna posuda u obliku ptice (jarebice). Stalni postav muzeja je podijeljen u 19 cjelina na oko 1200 četvornih metara istinskog arheološkog užitka.

Krapina: Posjet neandertalcima

Da je Hrvatsko zagorje još od kamenog doba bilo omiljeno za život, uvjerit će vas posjet Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini. Na interaktivan način saznajte kako je nastao čovjek te tko su bili ljudi koji su prije 125 tisuća godina tamo lovili nosoroge. Upravo je tamo, na Hušnjakovom brdu, dom najbrojnije i najbogatije zbirke neandertalaca u svijetu. Raj za arheologe, ali i za turiste.

Pula: Povratak u doba gladijatora

U potrazi za arheološkim blagom svakako posjetite i Pulu, najveći istarski grad. Pula je riznica niza spomenika iz doba starog Rima od kojih je nadaleko najpoznatija Arena, amfiteatar u kojem su se održavale borbe gladijatora. Pulski je amfiteatar građen u 1. stoljeću, u isto vrijeme kada i slavni rimski Koloseum, te je šesti po veličini među očuvanima u svijetu.

Split: Kod cara Dioklecijana

Muzej na otvorenom očekuje vas i južnije, u Splitu, na čijem je području car Dioklecijan dao sagraditi raskošnu vilu od oko 30 tisuća četvornih metara, u koju se povukao nakon odlaska s prijestolja rimskog cara. Upravo se iz Dioklecijanove palače kasnije razvio grad.

Uvučete li se unutar rimskih zidina grada, ušetat ćete u labirint kamenih ulica s nizom arhitektonskih primjeraka ranokršćanske, bizantske i ranosrednjovjekovne umjetnosti. Potražite četvero vrata (Zlatna, Srebrna, Željezna i Mjedena), prošećite Peristilom (trgom na kojem se car pojavljivao), prođite Vestibulom (starim carskim predvorjem), zatim uz Jupiterov hram te kroz slavne podrume palače… Nimalo ne čudi zašto je UNESCO Dioklecijanovu palaču uvrstio pod svoju zaštitu.

Solin: Najveći arheološki park u Hrvatskoj

Oko šest kilometara od Splita, u današnjem Solinu, srce je antičke Dalmacije. Antička Salona, nekad glavni grad Dalmacije, danas je najveći arheološki park u Hrvatskoj. U šetnji tim muzejom na otvorenom imat ćete dojam kao da su gladijatori i stari Rimljani još nedavno njime koračali. Obiđite Manastirine (starokršćansko groblje), Tusculum (Arheološki muzej s replikama starih predmeta), amfiteatar iz 2. stoljeća, katedralni kompleks s dvije bazilike, krstionicom i termama…

Od Brijuna do Dubrovnika

Na arheološku kartu Hrvatske, ali i ovog dijela Europe, s pravom treba upisati i Starogradsko polje na otoku Hvaru s jedinstvenom starogrčkom parcelacijom na Sredozemlju. O životu starih Rimljana svjedoče i arheološki lokaliteti na Brijunima, Kvarneru, u Ščitarjevu kod Zagreba (Arheološki park Andautonija), Varaždinskim Toplicama…

Zanimljiv arheološki lokalitet je i Burnum na području Nacionalnog parka Krka, nedaleko od Šibenika, gdje su vidljivi ostaci lukova nekadašnjeg rimskog vojnog logora, kao i dobro sačuvan amfiteatar. Vrijedno spomena je i Vid, mjestašce nedaleko od Metkovića, sa senzacionalnim otkrićima. Nakon što su arheolozi tamo otkrili ostatke rimskog hrama Augusteuma te najbrojniju skupinu mramornih kipova rimskih careva ikad pronađenu na prostoru Rimskog Carstva, lokalitet je postao Arheološki muzej Narona i prvi in situ muzej u Hrvatskoj.

Vrijednu arheološku baštinu čuvaju i Zadar i Nin, zatim reprezentativna Eufrazijeva bazilika u Poreču (pod zaštitom UNESCO-a), kao i drugi gradovi s UNESCO lokalitetima: Trogir, Šibenik i Dubrovnik.

Otvorite tipTravel magazine i pronađite inspiraciju za putovanja Hrvatskom i svijetom: 

www.tiptravelmagazine.com