Nutrigenetika: kakve veze imaju geni i naša tjelesna težina?

U ovom tekstu protumačit ćemo studiju objavljenu 2007. godine, autora Ioannisa Arkadianosa i suradnika (Ana M. Valdes, Efstathios Marinos, Anna Florou, Rosalynn D. Gill, Keith A. Grimaldi), koji su u korelaciju doveli genetiku, odnosno nasljedni materijal neke osobe, sačuvan u jezgri svake naše stanice te mogućnost kontrole tjelesne težine personalizacijom režima prehrane i fizičke aktivnosti, temeljene upravo na analizi nasljednog materijala.

Temeljito je dokumentirana činjenica da se postotak ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću povećava te poprima razmjere epidemije u cijelom svijetu, i to sa svim popratnim zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posljedicama. Iako su mnogi razlozi navedeni kao potencijalni uzroci ove epidemije, najvjerojatnije je da su pravi uzroci upravo oni najprostiji i najjednostavniji – povećani unos kalorija i smanjena tjelovježba, čimbenici tipični za suvremeni način života.

Svakako će većina ljudi koji jedu više i vježbaju manje povećati svoju težinu, ali nastajanje stanja prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti postupni je proces koji se odvija tijekom mnogih godina čak i samo neznatnog prekomjernog unosa energije. Primjerice, u SAD-u ljudi u prosjeku dobiju 15 kg tjelesne težine u dobi između 25 i 55 godina. Ova razina debljanja predstavlja samo 0,5 kg godišnje, što je ekvivalent prekomjernog energetskog suficita samo nekoliko kalorija dnevno!

Što je nutrigenetika?

Grana znanosti se bavi genetskom analizom i stvaranjem režima prehrane temeljenog na toj analizi, naziva se nutrigenetika. Upravo je klinika dr. Arkadianosa (koji je prvi autor ove studije) još davne 2003. godine započela s istraživanjem potencijalne upotrebe nutrigenetskih ispitivanja u protokolima za upravljanje tjelesnom težinom.

Prva zapažanja iz tog vremena sugerirala su da bi usklađivanje režima prehrane i genetike u neke osobe moglo značajno utjecati na gubitak težine i kontrolu različitih biomarkera, poput razine glukoze u krvi natašte. Kako bi se ovi podaci detaljnije ispitali, pokrenuta je formalna studija povijesti bolesti.

Skupina od 50 pacijenata koji su pristupili genetskom testu i kojoj je određen individualizirani plan i program prehrane temeljen na genetskom testu, praćena je te uspoređivana sa skupinom od 43 pacijenta (usklađenih prema dobi, spolu i učestalosti posjeta klinici) koji nisu testirani i kojima je određen samo standardiziran režim prehrane, temeljen na općim smjernicama zdrave prehrane.

Plan prema genetskom profilu

Nutrigenetska prehrana korištena u ovoj studiji nije dizajnirana niti predložena pacijentima kao dijeta za mršavljenje; cilj je bio optimizirati sadržaj hranjivih sastojaka u dnevnom unosu hrane pojedinca na temelju razumijevanja njihovog genetskog profila.

Negativna strana klasične dijete usmjerene na mršavljenje predstavlja činjenica da, kako se smanjuje općeniti unos hrane, tako raste šansa da se određene sastavnice hrane, ključne za normalno funkcioniranje organizma, također značajno smanje u svom unosu, što će imati negativan učinak na stanje organizma. Nutrigenetika tako može postati alat koji pomaže u postizanju unosa optimalnog sadržaja hranjivih sastojaka i to, ono najvažnije, na individualnoj osnovi.

Nadalje, upotreba nutrigenetike u dizajniranju personaliziranih programa prehrane i načina života može povećati motivaciju i usklađenost s dugoročnim promjenama životnog stil.

O studiji i njezinim rezultatima nastavite čitati na stranicama Poliklinike Ribnjak.