Ne štede nikoga: i kućni ljubimci mogu oboljeti od alergija

Razvojem veterinarske medicine uvelike se povećala svijest i briga o kućnim ljubimcima, oni su postali punopravni članovi našeg društva.

Mnoge su se bolesti zahvaljujući savjesnim vlasnicima i njihovim veterinarima gotovo iskorijenile; život kućnih ljubimaca se uvelike produžio i poboljšao i sve bi to bilo lijepo i jednostavno u nekom idealnom svijetu. Međutim, već smo navikli da u životu uvijek postoji neka „kvaka“, pa tako ni naši ljubimci nisu pošteđeni tog čudnog smisla za humor kojim se priroda poigrava s nama.

Problem je u tome što su kućni ljubimci počeli voditi identičan život kao i njihovi vlasnici, pa su tako, nažalost, počeli i obolijevati od identičnih bolesti kao oni. Jedan od zasigurno vodećih zdravstvenih problema koji je u posljednjih 20-ak godina u stalnom porastu kod ljudi su alergije, koje polako postaju sve veći problem kod kućnih ljubimaca.

Što je alergija?

Na početku moramo razjasniti što je to ustvari alergija.

Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni, čak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji.

Uzrokovana je imunosnom reakcijom koja inače štiti organizam od raznih oboljenja, tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija i virusa. U slučaju kad je životinja alergična, imunosni sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neškodljivih tvari koje se nalaze u prirodi.

Kod životinja koje nisu alergične, obrambeni sustav registrira alergene kao bezazlene tvari, pa ništa i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alergičnih životinja obrambeni sustav reagira burno kao da je posrijedi infekcija, te tako nastaju simptomi alergije.

Mogući uzroci alergija kod životinja

Uzroci alergije još do danas nisu u potpunosti razjašnjeni no pretpostavlja se da su podjednako krivi kako genetika i povećanje količine samih alergena s kojima životinje dolaze u kontakt, raznorazni paraziti koji neprimjetno obitavaju u crijevima naših ljubimaca, tako i sam način života uz čovjeka.

Životinje polako usvajaju životne i hranidbene navike svojih vlasnika, pa sve više dolazi do izloženosti životinja raznoraznim kemikalijama preko ljudske hrane prepune konzervansa i raznoraznih aditiva kojih donedavno nije bilo u njihovim životima.

Sve veća zagađenost zraka koja se pogoršava iz godine u godinu dokazano pridonosi povećanju broja oboljelih ljudi, a time i do oboljenja njihovih ljubimaca.

Vrste alergijskih reakcija

Alergijske reakcije najjednostavnije možemo podijeliti u dvije vrste, a to su rani i kasni tip.

Rani je tip kod kojeg životinjski organizam pri prvom kontaktu s alergenom prepoznaje isti kao napad na sebe te proizvodi velike količine protutijela (IgE), koja se vežu na upalne stanice mastocite. Kad dođe do ponovnog kontakta s istim alergenom, pokreće se niz biokemijskih reakcija koje uzrokuju raspadanje osjetljivih mastocita, pri čemu se izlučuju velike količine tvari koje uzrokuju upalu kao što su: histamin, citokini, interleukini, leukotrieni i prostaglandini. Oni potom uzrokuju već poznate simptome, od lokalnih kao što su crvenilo, otok, svrbež, nemir, kihanje, šmrcanje, suzenje očiju, pa do ozbiljnijih kao što su anafilaktički šok koji ponekad može završiti i pogubno po životinju. Rani tip reakcije javlja se unutar prvih nekoliko sati od kontakta životinje s alergenom.

Kasni tip ili zakašnjeli ima potpuno drugačiji mehanizam djelovanja od ranog tipa preosjetljivosti gdje sudjeluju protutijela koja uzrokuju skoro pa trenutačnu reakciju. U kasnom tipu preosjetljivosti sudjeluju limfociti, monociti i druge mononuklearne stanice koje sve zajedno tvore staničnu imunost i za pojavu tog tipa preosjetljivosti potrebno je 48 do 72 sata koliko je potrebno da upalne stanice dođu do mjesta gdje je alergen potaknuo imunosni odgovor. Kao alergeni koji mogu potaknuti ovaj tip alergije, nama su zanimljive tvari koje se nalaze u slini komaraca, buha i drugih insekata te mnogi lijekovi, sastojci kozmetičkih preparata i druge kemikalije. Ovaj tip preosjetljivosti je posebno značajan za vlasnike kućnih ljubimaca jer je dosta teško utvrditi kad je životinja točno došla u kontakt s alergenom koji je uzrokovao alergijsku reakciju i koji je to uopće bio alergen.

Svrab kao zajednički simptom

Zajednički simptom svim alergijama i ujedno prvi razlog zbog kojeg vlasnici odlaze veterinaru je svrab. On se kod životinja manifestira:

• lizanjem,
• grizenjem,
• češanjem o različite predmete,
• gubitkom dlake na tim mjestima,
• životinje postaju nemirne i razdražljive, pa može doći i do promjene karaktera.

Alergija na hranu

Alergija na hranu vrlo je čest problem u kućnih ljubimaca, posebice u pasa.

Glavni alergeni u hrani su bjelančevine životinjskog porijekla i to posebice govedina, svinjetina, piletina, mlijeko, jaja, ali i kukuruz, pšenica. Jednu od glavnih uloga u cijeloj priči o alergiji na hranu igraju začini i različiti konzervansi u ljudskoj hrani koju njihovi ljubimci sve češće i sve više konzumiraju.

Veliki problem kod alergije na hranu je u tome što vlasnici prve simptome kao što su:

• mekanija i češća stolica, a
• ponekad i povraćanje,

pripisuju tome da je pas možda nešto pojeo u šetnji i pokvario želudac. A prve simptome „tipične“ za alergiju, kao što su:

• upaljena i zacrvenjela koža,
• svrab u području trbuha i prepona,
• učestalo grizenje i lizanje šapa,
• tresenje ušima,
• „sanjkanje“ sa stražnjicom po podu (upala analnih žlijezda), te
• perutanje i opadanje dlake

počnu primjećivati tek dva do tri dana nakon što je životinja pojela određenu hranu koja joj je naštetila. Stoga je vlasniku, ustvari, teško utvrditi što je točno naštetilo njegovom ljubimcu.

Od ovog oblika alergije obolijevaju podjednako sve pasmine pasa, bez obzira nas spol i dob, pa alergija može početi već u dobi od četiri mjeseca.

Alergija na buhe

Alergija na buhe je također jedna od najčešće zastupljenih alergijskih reakcija kod kućnih ljubimaca.

Buhe doslovno parazitiraju kućne ljubimce po čitavom svijetu, tako da je to jedna od najčešćih i najrasprostranjenijih alergija u pasa i mačaka. Usprkos toj činjenici, alergija na buhe je najčešće previđena i nedijagnosticirana svugdje u svijetu, a najčešći razlog je neprihvaćanje činjenice da svi ljubimci imaju buhe.

Manifestira se prvenstveno promjenama na stražnjem dijelu tijela; javljaju se simetrične promjene na gornjem dijelu slabina, korijenu repa, međici, unutarnjoj strani bedara i trbuhu oko pupka. Te promjene su u obliku krastica, crvenila, dok kod dugotrajnijih procesa nalazimo gubitak dlake, pojačanu pigmentaciju, jako prhutanje i bakterijsku upalu kože na tim mjestima. Dobne granice nema, obolijevaju češće psi stariji od 6 mjeseci.

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis još je jedan u nizu alergija, a uzrokovan je prvenstveno alergenima koji se prenose zrakom tako da je njegova pojava često, barem u početku bolesti, vezana za godišnja doba – najčešće počinje ljeti ili se pojavljuje sezonski u proljeće i jesen, a s vremenom može trajati i cijelu godinu.

Manifestira se ozljedama uzrokovanim učestalim trljanjem, lizanjem, grizenjem koje dovode do crvenila, ispadanja dlake, pojačane pigmentacije, zadebljanje kože, sekundarnim bakterijskim infekcijama u području lica, šapa, donjih dijelova nogu, ušiju i trbuha.

Oboljeti mogu sve pasmine mada je češća kod Labrador Retrievera, Zlatnog Retrievera, West Highland White Terriera, Shar Peia, Španijela, itd. Javlja se najčešće u dobi od 1,5 do 3 godine, ali taj raspon se kreće od šest mjeseci do šest godina.

Na stranicama Veterine Branimir nastavite čitati članak i doznajte više o alergijama u mačaka.