Najčešći toplinski poremećaji izazvani ljetnim vrućinama

Ljeto se najčešće povezuje uz odmor, boravak na otvorenom i izlaganje sunčevim zrakama uz vodene površine (more, rijeke, jezera, bazeni…). Osim toplog vremena i kupanja, najtoplije doba godine sa sobom donosi i brojne opasnosti za organizam najosjetljivijih dobnih skupina, a to su ponajprije naši najmlađi i starije osobe. Tijekom ljetnih mjeseci važno je zaštiti zdravlje i poznavati najčešće opasnosti kojima možemo biti izloženi.

Visoke temperature, povećana vlažnost zraka, jaka sunčeva svjetlost, neugodni ubodi i ujedi insekata i životinja su opasni za organizam, a pogotovo za onaj oslabljen brojnim bolestima.

Važnost praćenja toplinskih valova

Posljednje desetljeće svjedoci smo pojave toplinskih valova tijekom ljetnih mjeseci koji traju dulje vrijeme i kod kojih je kretanje dnevnih i noćnih temperatura iznad kritičnih za optimalno funkcioniranje ljudskog zdravlja (dnevne temperature više od 32 °C, a noćne iznad 24 °C).

Pojavu toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje i upozorenja na njihov nastanak prati Državni hidrometeorološki zavod. Kada u određenim područjima zemlje postoji 70% vjerojatnosti da će temperature zraka porasti iznad 35 °C (ali to ovisi i o zahvaćenoj regiji), proglašava se upozorenje na pojavu toplinskih valova koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje i putem javnih objava se šalju preporuke o zaštiti od velikih vrućina.

Zamijećeno je da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave visokih temperatura i kada one potraju dulje vrijeme. Iz tog razloga je važno pratiti njihova kretanja i hidrometeorološke prognoze kako bismo mogli organizirati svakodnevni život te izbjeći potencijalni rizik za zdravlje.

Kako nastaju toplinski poremećaji

Važno je naglasiti da toplina u tijelu nastaje kao rezultat međudjelovanja temperature iz okoliša i temperature koja se oslobađa metabolizmom, a njihovom regulacijom u tijelu upravlja središnji živčani sustav u mozgu.

Fiziološko (normalno) otpuštanje topline iz tijela se odvija preko kože – isijavanjem, znojenjem (isparavanjem) i konvekcijom (prijenos topline kroz tjelesne tekućine). Svaki od navedenih načina otpuštanja topline ovisi i o temperaturi i vlažnosti okoliša (vlažnost veća od 60%).

Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline iz tijela. Učinci se vide u nemogućnosti zadovoljenja povećanih potreba srčano-žilnog sustava, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova.

Navest ćemo najčešće poremećaje izazvane visokim temperaturama okoline koji imaju posljedice na zdravlje.

Toplinski osip

Prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena, nastaje toplinski osip. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima.

Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom te boravkom na sjenovitim mjestima ili u prozračnim, klimatiziranim prostorima. Ne preporučuje se nanošenje krema na zahvaćeno područje. Dovoljno ga je održavati suhim, a s tim ciljem se može upotrijebiti dječji puder.

Toplinski grčevi

Bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha, javljaju se uslijed napornog fizičkog rada. Osobe koje se obilnije znoje tijekom fizičkih aktivnosti i pri velikim vrućinama, sklonije su razvijanju grčeva.

Prva pomoć se sastoji u prestanku obavljanja svih aktivnosti ako radite naporan fizički rad i mirovanjem na sjenovitom području ili u klimatiziranoj prostoriji. Pijte vodu, prirodne negazirane voćne sokove, a nikako alkohol! Nastavite mirovati i nekoliko sati nakon pojave grčeva jer se može razviti toplinska iscrpljenost ili toplinski udar.

Važno! Ako toplinski grčevi traju dulje od jednog sata, a poduzeli ste navedene mjere prve pomoći, bolujete od srčanih bolesti ili ste na prehrani s niskom količinom soli, obavezno se javite svom liječniku i zatražite medicinsku pomoć.

Toplinska iscrpljenost

Riječ je o zdravstvenom poremećaju koji se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ako je unos tekućine bio nedovoljan. Najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom te osobe koje su izložene jakim fizičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici…).

Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su:

• umor,
• slabost,
• vrtoglavica,
• glavobolja,
• mučnina i povraćanje,
• mišićni grčevi,
• blijeda, hladna i vlažna koža,
• otežano znojenje,
• ubrzan, slab puls i
• ubrzano površno disanje i nesvjestica.

Prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti sastoji se od:

• unosa puno tekućine (voda, bezalkoholni i negazirani napici),
• odmora u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru,
• tuširanja mlakom vodom,
• nošenja lagane odjeće i obuće.

Iz toplinske iscrpljenosti lako se možete razviti toplinski udar. Ako se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od sat vremena, obavezno potražite liječničku pomoć.

Razlika između toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Toplinski udar

Razlikuju se dva oblika toplinskog udara – onaj koji nastaje uslijed duljeg izlaganja vrućini (posebno osjetljive skupine su starije osobe, djeca, kronični bolesnici) i toplinski udar izazvan naporom (najčešće se javlja kod zdravih i aktivnih osoba, građevinskih i drugih radnika na otvorenom, vojnika i sl.).

Ako se ne prepozna na vrijeme, toplinski udar može dovesti do težih oštećenja organizma, pa i do smrti. On predstavlja najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim temperaturama okoliša i vrućinom, uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i nesposobnošću hlađenja putem znoja.

Simptomi toplinskog udara su:

• crvena, topla i suha koža (bez znojenja),
• jaka glavobolja,
• mučnina,
• vrtoglavica,
• ubrzani puls,
• izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40 °C unutar 10 do 15 minuta) i
• gubitak svijesti.

Prva pomoć, odnosno postupak zbrinjavanja unesrećenog je slijedeći:

• odmah pozovite medicinsku pomoć ili hitnu službu (194),
• unesrećenu osobu prenesite u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova,
• skinite unesrećenome odjeću, stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, prskajte hladnom vodom i hladite lepezama, ventilatorom i slično,
• kontrolirajte tjelesnu temperaturu i snizite je ispod 38 °C (bez lijekova),
• osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
• Unesrećenik ne smije piti alkohol i gazirane napitke!