Najčešća pitanja i odgovori o skoliozi u djece

Skoliozu obilježava postranično iskrivljenje kralješnice veće od 10 stupnjeva, uz pridruženi rotacijski otklon kralježaka. Navedeni deformitet može zahvaćati jedan ili više segmenata kralješnice.

Kakve skolioze mogu biti?

Skolioze mogu biti:

• blažeg stupnja (11 do 20 stupnjeva),
• srednje teške (21 do 50 stupnjeva) ili
• teške kada je zakrivljenost veća od 50 stupnjeva.

Skolioza može biti popraćena iskrivljenjem kralješnice prema naprijed (kifozom) i tada je riječ o kifoskoliozi.

U kojoj dobi se skolioza javlja?

Skolioza se može javiti u bilo kojoj dobi djeteta, može postojati čak i od rođenja. S obzirom na vrijeme pojave, skolioze se dijele na:

• infantilne – pojava unutar prve tri godine života,
• juvenilne – između četvrte i devete godine te
• adolescentne – pojava između desete i osamnaeste godine.

Načelno je ranija pojava skolioze povezana s težim oblicima i lošijim rezultatima liječenja.

Koji su uzroci skolioze?

Daleko je najveći broj skolioza kojima nije poznat uzrok; riječ je o takozvanim Idiopatskim skoliozama. Čini se da njihov nastanak utječe veći broj nasljednih i biomehaničkih čimbenika. Češća je pojavnost u ženske djece. 

Osim idiopatskih, postoje i tzv. sekundarne skolioze – deformacije kralješnice uslijed poznatih uzroka. Pritom je najčešće riječ o bolestima mišića i živaca kod kojih postoji slabost mišićne potpore kralješničkog stupa i dolazi do posljedične nestabilnosti i iskrivljenja.

Koliko često se skolioza pojavljuje?

• Najblaži oblici skolioze se nalaze u 2-3% dječje populacije,
• u 0,5% djece iskrivljenost je između 20 i 30 stupnjeva,
• u 0,2% iskrivljenje je između 31 i 40 stupnjeva,
• dok se najteži oblici (iskrivljenje preko 40 stupnjeva) nalazi u 0,1% djece.

U oko 90% slučajeva idiopatskih oblika riječ je o desnostranoj skoliozi.

Kako posumnjati na skoliozu?

Najvažnije je pogledati dijete odjeveno samo u gaćice.

• Pogled s leđa može otkriti asimetriju položaja ramena i ruku dok su ruke položene uz tijelo – jedno rame je niže od drugog, a jedna ruka niža od druge. 
• Razmak između nadlaktice i prsnog koša bude nejednak, a lopatice budu nejednako izbočene.
• Korisno je procijeniti jesu li zdjelične kosti na bokovima jednako visoko položene. Naime, ako je jedna noga kraća, zdjelica će se nakositi i posljedično uzrokovati iskrivljenje slabinskog dijela kralješnice.
• Koštani izdanci kralješaka bi trebali činiti ravnu crtu.
• Kada se dijete nagne prema naprijed, lijeva i desna strana prsnog koša bi trebale biti jednake visine i veličine.
• Pogledom sa strane (bočno) može se procijeniti postoji li povećana zakrivljenost prema naprijed (kifoza).

Ako postoji bilo kakva dvojba, nju treba riješiti kod liječnika primarne zdravstvene zaštite (pedijatra ili obiteljskog liječnika). Potvrdi li se sumnja, dijete će uputiti ortopedu koji će učiniti detaljni pregled kralježnice, prsnog koša, zdjelice i nogu. Potrebno je precizno izmjeriti duljinu nogu, a na rendgenskoj snimci precizno izmjeriti stupanj otklona kralježnice od središnje linije.

Sukladno rezultatima i dobi djeteta, preporučit će se daljnje liječenje koje uključuje fizikalnu terapiju (vježbe), a u težim slučajevima se mogu primijeniti ortoze (kalupi/oklopi za ravnanje) ili operativni zahvat.

U slučaju da postoji sumnja na neuromišićnu bolest koja bi mogla biti primarnim uzrokom iskrivljenja, bit će potrebno obaviti neuropedijatrijski pregled i dijagnostiku. Najčešće je riječ o oštećenjima mozga uslijed komplikacija tijekom trudnoće i porođaja s posljedičnim nastankom cerebralne paralize. U složenom postupku liječenja ove djece potrebno je aktivno prevenirati nastanak skolioze, odnosno u slučajevima kada se pojavi, važno je prepoznati je u ranoj fazi.

Kod najtežih oblika, izražena deformacija kralježnice je popraćena teškim deformitetima prsnog koša koji nepovoljno utječu na rad srca i funkciju pluća. Suvremena ortopedija je razvila nekolicinu operacijskih tehnika koje značajno poboljšavaju ishod ove bolesti.