Najavljeno cjepivo protiv lajmske bolesti
Još jedna bolest je u porastu zbog klimatskih promjena – borelioza ili Lajmska bolest koju šire zaraženi krpelji. Zbog izostanka dugih, hladnih zima, u kontinentalnim dijelovima svijeta je njihov broj u zabrinjavajućem porastu
O krpeljima se zna dosta i svi koji borave u prirodi svjesni su njihove prisutnosti, nadamo se i opasnosti. Zaraženi krpelji prenose nekoliko bolesti, odnosno mikroorganizme koji ih uzrokuju. U Hrvatskoj su najčešće borelioza ili Lajmska bolest i krpeljni (virusni) meningoencefalitis. Rjeđe su tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza i erlihioza.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u hrvatskom priobalju pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus).
Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti, najveći broj oboljelih u Hrvatskoj od Lajmske bolesti zabilježen je u Zagorju, Međimurju, Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i okolici. Najveći broj oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa je na području između Save i Drave, odnosno u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj te u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a evidentirana su žarišta i u Gorskom Kotaru i okolici Zagreba.
Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno 158 slučajeva Lajmske bolesti (vjerojatno ih je puno više koji nisu evidentirani) te 23 slučaja meningoencefalitisa.
Prevencija ugriza krpelja
Za razliku od komaraca ili drugih insekata, krpelji ne napadaju ni čovjeka ni životinju, već ih se pokupi prolaskom kroz travu, grmlje ili ispod gustog drveća. Obično im je potrebno nekoliko sati da pronađu pogodno mjesto na koži za ugriz i sisanje krvi, što ostavlja nešto vremena da ih se ukloni. Stoga je za zaštitu tijekom boravka u prirodi potrebno koristiti repelente te nositi odjeću dugih rukava i dugih nogavica, povremeno pregledavati jedni druge, a po dolasku kući se dobro pregledati i pažljivo otuširati.
Cijepljenje protiv krpeljnog encefalitisa
Protiv infekcije virusom krpeljnog encefalitisa ne postoji lijek, a bolest može biti vrlo teška, pa i smrtonosna. Liječi se samo simptomatski, no postoji prevencija zaraze cijepljenjem.
Za najbolji učinak cijepljenja, odnosno razvoj imuniteta, cijepljenje se provodi u tri navrata, a preporučuje se započeti s cijepljenjem već u zimskim mjesecima. No, ako to nije moguće, može se provesti i ubrzani postupak cijepljenja u sezoni.
Cijepljenje se posebno preporučuje osobama koje često borave u prirodi, bilo zbog posla ili odmora: šumari, šumski radnici, vojnici, lovci, planinari te redoviti izletnici.
Ukratko o Lajmskoj bolesti
Boreliozu ili Lajmsku bolest uzrokuje bakterija iz roda Borellia. Zaraza se obično otkriva pojavom karakterističnog crvenila na mjestu ugriza jer se bakterija najprije širi u koži. Obično izgleda kao kružni crveni osip, iznutra svjetliji, a prema vanjskom rubu tamniji. Kod djece se često vidi na licu kao crveni osip u obliku vrpce. Ovo crvenilo naziva se eritema migrans. No, nažalost, ova promjena nije vidljiva kod svih bolesnika, a bakterija se potom širi u ostala tkiva putem limfe ili krvi te može utjecati na rad mišića, srca i živčanog sustava.
Neliječena borelioza može dovesti do velikih oštećenja, trajnog invaliditeta i psihičkih problema. Zbog toga je bitno što ranije prepoznati bolest i započeti s liječenjem. Kako je uzročnik bakterija, bolest se liječi antibioticima, najčešće kombinacijom, ovisno o stadiju i manifestaciji bolesti.
Cjepiva protiv borelioze do 2024. godine
No, kako je u kontinentalnim regijama svijeta (posebno SAD-a) zabilježeno prisustvo sve većeg broja zaraženih krpelja zbog klimatskih promjena te izostanka dugih, hladnih zima, a borelioza se nerijetko kasnije dijagnosticira, farmaceutsko kompanije su pokrenule proizvodnju cjepiva. Iako je prvo cjepivo protiv borelioze razvijeno i odobreno još 1998. godine, ono je imalo dosta nuspojava, potražnja nije bila velika i prekinuto je s njegovom proizvodnjom. Novo, suvremeno cjepivo najavile su američke kompanije Pfizer i Moderna te francuska tvrtka Valneva i očekuju se već 2024. godine.
Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa
Na portalu ADIVA.hr pratite specijal o cjepivima koja nisu u programu obveznog cijepljenja, a predstavljaju važan dio zaštite djece...
SAZNAJTE VIŠEBriga o psima
Većina vlasnika pasa također je svjesna opasnosti od krpelja za njihove ljubimce. I oni mogu oboljeti od borelioze, anaplazmoze, erlihioze, iako je za njih najopasnija piroplazmoza, odnosno babezioza. Ako se ne otkrije na vrijeme, može biti smrtonosna, posebno za štence ili starije pse narušena zdravlja. Pse treba dobro štititi repelentima (kapi, ogrlice, tablete) te redovito pregledavati i četkati nakon boravka u prirodi.
Za pse postoji cjepivo i protiv piroplazmoze i protiv borelioze, no u Hrvatskoj se teže nabavlja i nije popularno.