Moždani udar kod žena može imati drugačije simptome od uobičajenih
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih te upravo zbog toga stvaraju problem; često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Moždani udar, kao i ukupne kardiovaskularne bolesti (KVB) kod žena, doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranija su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB kod žena imaju svoje specifičnosti, te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB.
Nažalost, rizik za moždani udar i KVB kod žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik samo u fertilnoj dobi od moždanog udara i KVB, a nastupom menopauze, rizik se izjednačava rizikom u muškaraca.
Isto tako, simptomatologija moždanog udara i KVB u žena ima svoje osobitosti, tako da često bolest nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti):
- pušenje,
- nepravilna prehrana,
- tjelesna neaktivnost,
- pretilost,
- povećana konzumacija alkohola,
- visoki krvni tlak,
- povišeni kolesterol,
- šećerna bolest,
- bolesti srca (osobito fibrilacija atrija),
- tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati:
- životna dob,
- spol,
- obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena
- Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
- Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
- Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
- Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
- Migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Simptomi moždanog udara
Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela,
- iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora,
- iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
- gubitak svijesti ili nesvjestica,
- opća slabost,
- poteškoće ili kratkoća daha,
- zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija,
- nagla promjena ponašanja,
- uzrujanost,
- halucinacije,
- mučnina ili povraćanje,
- bol,
- štucanje.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5 180 osoba, odnosno 10,0% svih umrlih. Od toga je 2 191 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena).
U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,4% od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 000 – 13 000 osoba zbog moždanog udara.
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca. Međutim u žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti ma razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara kod žena.
Kako možemo smanjiti rizik?
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
Za ublažavanje posljedica moždanog udara imamo 4 sata vremena
Moždani udar u Hrvatskoj nalazi se na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta, a na drugom je mjestu uzroka smrti,...
SAZNAJTE VIŠE- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti; ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja.
- Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.
Članak u cijelosti pročitajte na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.