Međunarodni dan medicinskih sestara: kako je nastao i kako ga obilježavamo

Nitko se ne voli prisjećati boravka u bolnici. No sigurno će pamtiti tko je najviše vremena provodio uz njezin ili njegov krevet. Neovisno o dobu dana ili noći, medicinske sestre su one koje nam donose obroke, terapiju, provjeravaju opće stanje. Pomažu u održavanju higijene, one će se odazvati na svaki poziv, pritisak na zvonce. Upravo kao Florence Nightingale, za koju se smatra da je utemeljiteljica modernog sestrinstva.

Dama sa svjetiljkom

Na rođendan ove posebne žene, 12. svibnja, obilježava se Međunarodni dan sestrinstva. Nightingale, rođena prije 201 godinu, bila je medicinska sestra tijekom Krimskog rata 1850-ih. Ovaj je rat, piše na stranicama Hrvatske komore medicinskih sestara s koje doznajemo više o njoj, presudno obilježio život i karijeru Florence Nightingale. Kao voditeljica vojne bolnice u Istanbulu, organizacijom bolje sestrinske skrbi i strogim pridržavanjem higijene utjecala je na znatan pad smrtnosti među vojnicima. To joj je priskrbilo naklonost vojnika i javnosti.

Novinski izvještaji preko noći su je učinili jednom od najcjenjenijih osoba u Velikoj Britaniji. Povjesničarka Cecil Woodham Smith o tom je vremenu napisala: “Njezina smirenost, sposobnost, njezina moć da se prihvati djelovanja, podigli su je na položaj svojevrsnog božanstva. Muškarci su je obožavali….Liječnici su postojali potpuno ovisni o njoj..” Za vrijeme rata u Engleskoj su na nju gledali kao na svojevrsno svjetlo nad Krimom te je tada i stvoren lik „dame sa svjetiljkom“. Često su je i viđali kako noću teži ranjenim vojnicima sa svjetiljkom u rukama.

Nakon rata osniva Zakladu Nightingale pomoću koje je utemeljen Institut za izobrazbu medicinskih sestara. Godine 1859. objavljuje knjigu “Zapisi o bolnicama” koja doprinosi obratu u teoriji izgradnje bolnica i bolničkog poslovanja te postaje vodeći stručnjak na tom području. Nema ni jedne veće bolnice koja na sebi danas ne nosi biljeg njene misli. 1859.g. izdaje knjižicu “Zapisi o radu medicinskih sestara – što bi se trebalo, a što se ne bi trebalo činiti”. Ta knjiga postaje revolucionarno djelo. 1860.g. pri bolnici Sv. Tome osnovana je škola za izobrazbu medicinskih sestara.

Po uzoru na ovu školu osnivaju se škole za izobrazbu medicinskih sestara u cijelom svijetu – od Njemačke i Švedske do Australije i Kanade. Radi na preobrazbi položaja medicinske sestre, bavi se zakonima za siromašne, neumorno provodi bolničke reforme.

1907.g. kralj Edward VII. dodjeljuje Florence „Orden za zasluge“, što je prvi puta da je ovo odličje dodijeljeno ženi.

Vitalni dio zdravstvenog sustava

Sestre su vitalni dio svakog zdravstvenog sustava, javnog ili privatnog, ističe se na stranicama Međunarodnog dana sestrinstva. One su odgovorni za dobrobit svojih pacijenata od trenutka kad uđu u medicinsku ustanovu do trenutka kad izađu. One pružaju potporu i udružuju se s liječnicima u pružanju medicinske skrbi. Prate zdravlje i vitalne znakove pacijenata, provode s njima vrijeme čineći sve da se osjećaju sigurno u medicinskom okruženju.

Danas sestrinstvo kao zanimanje, prema studiji koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), čini 59% zdravstvenog sektora širom svijeta. Druga studija iz 2018. procjenjuje da pacijenti kojima je potrebna intenzivna skrb obično provode oko 86% do 88% svog vremena s medicinskom sestrom. To ukazuje na važnost medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu.

Sestrinstvo – Glas koji vodi: Vizija budućnosti zdravstvene zaštite

Na stranicama Hrvatske komore medicinskih sestara objavljene su i brojne video čestitke udruga i društava medicinskih sestara i tehničara.

Čestitkom se oglasila i Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, a koju prenosimo u cijelosti.

Ovogodišnja tema 12. svibnja, Međunarodnog dana medicinskih sestara – dana sestrinstva, „Sestrinstvo – Glas koji vodi: Vizija budućnosti zdravstvene zaštite“ prepoznaje utjecaje globalne pandemije bolesti COVID–19 na zdravstveni sustav i medicinske sestre/medicinske tehničare te promišlja o tom utjecaju i u budućnosti. Pandemija bolesti COVID–19 ponovno je jasno pokazala i još više učvrstila važnu ulogu medicinskih sestara i medicinskih tehničara u održavanju zdravlja ljudi tijekom cijelog životnog vijeka. Posebice u izvanrednim okolnostima globalne javnozdravstvene ugroze.

No, iako je tijekom epidemije došlo do značajnih poremećaja u zdravstvu, također su se dogodile i neke inovacije koje su poboljšale pristup zdravstvenoj skrbi. Stoga se ovogodišnja tema Međunarodnog dana sestrinstva fokusira na promjene i inovacije u sestrinstvu te utjecaj tih promjena na budućnost zdravstvene zaštite.

Medicinske sestre i medicinski tehničari najbrojnija su skupina u zdravstvu. U Hrvatskoj broji 35 tisuća zaposlenih, te stoga treba imati bitnu ulogu u planiranju zdravstvene zaštite u budućnosti. Pandemija bolesti COVID–19 nesumnjivo je razotkrila niz slabosti u mnogim zdravstvenim sustavima na svijetu te ogroman pritisak pod kojim svakodnevno rade medicinske sestre i tehničari. Istovremeno je pokazala i njihovu iznimnu predanost, posvećenost i hrabrost u borbi s javnozdravstvenim izazovima koje donosi pandemija.

Međutim, osim velikog i stalnog pritiska na zdravstveni sustav, pandemija je isto tako donijela i priliku za koncipiranje, istraživanje i primjenu novih modela zdravstvene skrbi. U njima su medicinske sestre i medicinski tehničari zasigurno bitan i nezaobilazan čimbenik. Dobra zdravstvena zaštita u budućnosti može se postići samo generiranjem novih politika.  Onih koje utiru put svakoj promjeni koja vodi što boljoj, dostupnijoj i sveobuhvatnijoj zdravstvenoj zaštiti pučanstva na lokalnoj razini, ali i globalno, u cijelom svijetu.

Svim medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima čestitamo njihov dan te zahvaljujemo na znanju, trudu i brizi koje svakodnevno pružaju svojim pacijentima!