Lijekovi koje profesionalni sportaši ne smiju uzimati

Bavljenje sportom, posebice rekreacijskim, temeljni je dio zdravog života. No, kod profesionalnih sportaša nameće se zahtjev za vrhunskim rezultatima, pa natjecatelji, s ciljem poboljšanja fizičkih i psihičkih mogućnosti, uz treninge konzumiraju i posebnu hranu te prolaze psihičku pripremu. Poneki posežu i za lijekovima u namjeri da si olakšaju psihičku napetost, pojačaju snagu mišića ili otjeraju umor, a time poboljšaju natjecateljske sposobnosti. Polazi se od pretpostavke da će neki lijekovi i kod zdravih osoba postići dodatni povoljan terapijski učinak, ako ga postižu kod bolesnih.

Takva zlouporaba lijekova, odnosno doping, osim što je neetična, sportaša izlaže rizicima od zdravstvenih tegoba, a pretjerana uporaba nekih supstanci može se neposredno odraziti na ponašanje, ugroziti zdravlje, pa čak i život natjecatelja.

Svjetski kodeks protiv dopinga

Suočavajući se s problemom dopinga u sportu, međunarodne organizacije i Međunarodni Olimpijski odbor dogovorili su doping-kontrolu i uveli WADC (World Antidoping Code). Svjetski kodeks protiv dopinga temelj je borbe protiv dopinga u sportu širom svijeta. Države koje su ga usvojile (među njima i naša) priznaju i podupiru ulogu Svjetske antidoping agencije (WADA-e) i njezin Kodeks te su se obvezale na međunarodnu i međuvladinu suradnju u usklađivanju antidoping politike i prakse u sportu.

Kodeks zabranjuje pojedine vrste lijekova, tvari i metoda koje se mogu zlouporabiti u svrhu poboljšanja performansi, narušavanja sportskog duha te imaju stvarni ili potencijalno štetan učinak. Od metoda tu su tzv. „krvni doping“ (davanje krvi, eritrocita, sportašu, npr. autotransfuzijom) i manipulacija biološkim uzorcima uzetim u svrhu kontrole dopinga. Zabranjene su vrste lijekova iz skupina stimulansa, narkotika, anabolika, diuretika, hormona i beta-2 agonista.

Zabranjeni lijekovi

Stimulansi izravno utječu na živčani sustav i tako povećavaju metaboličku aktivnost organizma, povećavajući tjelesne i psihičke potencijale. Oni amfetaminskog tipa kod nas nisu registrirani, no  postoje lijekovi tzv. simpatomimetski amini (efedrin, pseudoefedrin…) u sastavu bezreceptnih lijekova za liječenje prehlade i gripe, u malim dozama. U visokim dozama djeluju kao stimulans, uz izražene nuspojave kao što su povećan krvni tlak i glavobolja, ubrzan puls, tjeskoba i drhtanje.

Narkotici, pored različitih nuspojava, imaju i jaki analgetski učinak, a povećanjem granice osjeta bola  kod sportaša se umanjuje ozbiljnost povrede, pa može doći do pogoršanja.

Anaboličke steroide najčešće koriste profesionalni sportaši, bodybuilderi i posjetitelji teretana koji žele postići što bolje rezultate. To su sintetski hormoni, najsličniji muškom spolnom hormonu – testosteronu, a jačaju mišićnu snagu i masu intenziviranjem sinteze bjelančevina u poprečnoprugastim mišićima. Zlouporaba može uzrokovati različite vrste zdravstvenih tegoba,  od lakših poput pojave akni, gubitka kose, ljubičastih ili crvenih mrlja po tijelu, oticanja nogu ili stopala,  pa do teških kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre te poremećaja ponašanja, od depresije do agresivnosti. Zdravstvena šteta od zlouporabe moguća je kod oba spola – kod muškaraca izaziva ginekomastiju, smanjenje testisa, smanjenje spolne moći i broja spermatozoida, a kod djevojaka može dovesti do izostanka ili neredovitosti mjesečnice, pojačane maljavosti lica, produbljivanja glasa i smanjenja grudi. Anabolički steroidi nisu dostupni na legalnom tržištu, no nabavljaju se ilegalnim kanalima uz sve prateće opasnosti, na primjer opasnost od krivotvorenih verzija ovih lijekova, što  predstavlja dodatnu opasnost uz one postojeće.

Diuretici, lijekovi koji se koriste u terapijske svrhe za odstranjenje viška tekućine te u liječenju visokog krvnog tlaka, često se zloupotrebljavaju u sportu. Nuspojave mogu biti opasne zbog dehidracije i disbalansa elektrolita. Natjecatelji ih ponekad upotrebljavaju za brzo smanjivanje tjelesne težine (zbog gubitka tekućine) u sportovima u kojima težina određuje kategoriju te za povećanje volumena urina i time smanjivanje koncentracije zabranjene supstance u doping kontroli.

Beta-2 agonisti su preparati za liječenje  astme i drugih bolesti dišnog sustava, no neki su istodobno i moćni stimulansi.  Dozvoljeni su samo salbutamol i  salmeterol u liječenju astme i to  samo putem inhalacije.

Na listi zabranjenih lijekova nalazi se i niz peptidnih hormona, primjerice hormon rasta, korionski gonadotropin (HCG), eritropoetin, te antiestrogeni, lijekovi koji se koriste kao citostatici za liječenje karcinoma dojke.

Ne uzimaju samo profesionalci sumnjive pripravke

Usporedo s međunarodnim naporima na području borbe protiv dopinga u sportu i kod nas je  osnovana Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu (HADA). Donesen je popis lijekova zabranjenih za sportaše; abecednim redom navedena su tvornička imena lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže neku od zabranjenih tvari. Na tom su popisu i lijekovi koji se učestalo koriste po preporuci liječnika za razne bolesti (hipertenzija, astma, bolesti srca i krvnih žila, očni tlak…). Za pseudoefedrin koji se u malim dozama nalazi u OTC preparatima za prehladu, navedeno je ograničenje koncentracije u urinu. 

Zlouporaba različitih sredstava nije više problem samo u vrhunskom i natjecateljskom sportu. I u rekreativnom bavljenju sportskim aktivnostima u raznim fitness i bodybuilding centrima ponekad se upotrebljavaju sredstva sumnjiva porijekla. Posebne hrane i dodaci prehrani za sportaše, ako se nabavljaju ilegalnim kanalima, također mogu sadržavati nedozvoljena sredstva, pa treba ponoviti da se lijekovi i ostala sredstva za poboljšanje zdravlja nabavljaju u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.