Kome se i kada ugrađuju slušni implanti

Moderan način života nas izlaže neprestanoj buci koja je uzrok nagluhosti. Produženi vijek života također povećava broj ljudi sa staračkom nagluhošću, dok preglasno korištenje slušalica znatno doprinosi nagluhosti u mladih osoba.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, osobe s oštećenim sluhom čine više od 10% svjetske populacije. Uglavnom je riječ o nagluhim osobama, ali nije zanemariv broj niti gluhih. Sluh je najvažnije osjetilo za razvoj intelekta i najvažniji za komunikaciju, puno važniji od, primjerice, vida. Zato je rehabilitacija sluha uz pomoć slušnih aparata izrazito važna.

Klasični i ugradbeni slušni aparati

Takozvani zaušni ili ušni slušni aparati su najčešća slušna pomagala današnjice. Ona se koriste kod blažih i umjerenih oštećenja sluha.

Ugradbeni slušni aparati su nova generacija slušnih pomagala koja se ugrađuje u kost u kojoj se nalazi srednje i unutarnje uho te ispod kože iza uške. Ugrađuju se kod teških nagluhosti i gluhoće. Ugradbeni slušni aparati su u tim slučajevima učinkovitiji te se ugrađuju uglavnom u djece i mlađih ljudi kojima je nagluhost ili gluhoća naslijeđena ili posljedica neke jake upale uha s komplikacijama kao što je meningitis. 

Klasična slušna pomagala su elektronski aparati koji rade kao pojačivači zvukova. Implantati pak imaju drugi mehanizam rada i međusobno se razlikuju.

Kohlearni implant

Najpoznatiji slušni implant je kohlearni implant ili umjetna pužnica kojom se izravno stimulira unutarnje uho odnosno slušni živac. Takav aparat omogućuje potpunu rehabilitaciju gluhih.

Kohlearni implant pretvara zvuk iz okoline u električne signale koji se putem ugrađene elektrode u pužnici, zaobilazeći oštećene slušne stanice, prenosi na slušni živac i dalje do moždane kore zadužene za percepciju zvuka i govora.

Sastoji se od vanjskog i unutarnjeg dijela. Vanjski dio čine mikrofon, govorni procesor i zavojnica, a unutarnji čini prijemnik sa spomenutom elektrodom koja se ugrađuje ispod kože iza uha. Mikrofon se nosi iza uha i magnetom se drži u vlasištu iznad ugrađenog prijamnika.

Kohlearni implant je jedini mogući način rehabilitacije sluha gluhih osoba i uglavnom se ugrađuje u djece s kongenitalnom gluhoćom ili teškim oštećenjima sluha.

BAHA: u kosti usidreno slušno pomagalo

Drugi najpoznatiji slušni implant je BAHA – Bone Anchored Hearing Aid ili, u prijevodu, „u kosti usidreno slušno pomagalo“. Taj aparat prenosi zvuk uz vibracije kosti glave, zaobilazeći bubnjić i slušne koščice. Vibracijom kosti prenosi se zvuk u unutarnje uho i dalje svojim fiziološkim putem kroz živac prema centru za sluh u moždanoj kori.

Ovaj implant se također ugrađuje kada klasična slušna pomagala ne pomažu ili se ne mogu nositi. Primjerice, kod nagluhih osoba koje su rođene bez uške i zvukovoda, pa se ne može nositi slušno pomagalo te kod bolesnika s kroničnim upalama uha koji su zbog kronične upale ostali bez slušnih koščica i bubnjića ili im je oštećeno unutarnje uho. Također se ugrađuju i kod oštećenja unutarnjeg uha ili živca zbog bolesti kao što je tumor slušnog živca ili ozljeda unutarnjeg uha. 

Ukratko, prednost slušnih implanta je što su oni učinkoviti kada zaušna i ušna pomagala ne mogu pomoći. Nedostatak je što se moraju kirurški ugraditi te je za bolesnike s kohlearnim implantom potrebna postoperativna rehabilitacija.

Više stručnih savjeta potražite u poliklinici za dijagnostiku i liječenje bolesti uha nosa i grla te za minimalno invazivnu estetsku kirurgiju glave i vrata Alba Rubra.