Kako se procjenjuje rizik za nastanak karijesa?

Zubni karijes je kronična multifaktorijalna bolest tvrdih zubnih tkiva koja zahvaća sve uzraste. Nastaje pod djelovanjem bakterija koje potječu iz nastanjene mikroflore usne šupljine.

Unatoč unapređenju oralne higijene i oralnog zdravlja, karijes ostaje veliki javno-zdravstveni problem.

Čimbenici rizika za karijes

Vrlo je važno procijeniti koji su čimbenici rizika i u kojoj su mjeri prisutni kod svakog pacijenta individualno kako bismo ih mogli modificirati te tako prevenirati nastanak karijesa.

Faktori rizika za nastanak karijesa su:

• biofilm, koji uključuje količinu i vrste bakterija koje uzrokuju karijes,
• prehrambene navike, posebno konzumiranje rafiniranih šećera,
• količina i sastav sline,
• već zabilježena aktivnost karijesa,
• opće zdravstveno stanje,
• oralno higijenske navike i drugi.

Što znamo o nastanku karijesa

Budući da sva mjesta na zubima nisu jednako dostupna čišćenju, na nekim dijelovima zuba stvara se plak u kojem prevladavaju bakterije kao što su mutans streptokoki i laktobacili koje stvaraju mliječnu kiselinu.

U karijesnoj leziji zbiva se niz fizikalno-kemijskih procesa koji, u određenom vremenu, izazivaju razaranje tvrdih zubnih tkiva.

Demineralizacija je proces u kojem se kristali apatita (glavni sastojak zubne cakline) otapaju djelovanjem kiselina koje su produkt metabolizma rafiniranih ugljikohidrata. Iako može nastati širok spektar različitih organskih kiselina, mliječna kiselina krajnji je produkt metabolizma šećera i glavna kiselina koja je odgovorna za nastanak karijesa.

Povećanjem koncentracije kiseline u biofilmu dolazi do pada pH vrijednosti te postizanja uvjeta za otapanje minerala zubnih tkiva. Kritični pH pri kojem nastaje topljenje cakline iznosi 5.5.

Dokazano je da je saharoza najvažniji šećer u nastanku zubnog karijesa. Bakterije metaboliziraju saharozu u fruktozu i glukozu koje koriste kao gradivne elemente za stvaranje biofilma i kao supstrat za dobivanje kiselina.

Iako je utjecaj pušenja na parodontno zdravlje i nastanak oralnog karcinoma dobro poznat, o utjecaju na nastanak zubnog karijesa malo se zna. Pušenje može utjecati na neke čimbenike rizika za nastanak karijesa kao što su promjena količine i sastava sline, način prehrane i promjene u bakterijskom sastavu biofilma.

Važnost fluora i oralne higijene

Da bi se održala homeostaza u usnoj šupljini potrebna je slina sa svojim brojnim funkcijama, kao što su otplavljivanje hrane i bakterija, održanje integriteta zubnih tkiva neutralizacijom kiselina djelovanjem puferskih sustava, u obrani od mikroorganizama…

Fluoridi imaju ključnu ulogu u prevenciji i kontroli karijesa. Topikalnom fluoridacijom stvara se na caklini depo kalcijeva fluorida. Fluor se mobilizira iz tog depoa u trenutku kada se pH spusti ispod kritične vrijednosti za početak demineralizacije. Mobilizacijom tog fluora i povećanjem njegove koncentracije u slini ili plaku sprječava se daljnja demineralizacija.

U smislu prevencije karijesa, pacijente je potrebno poticati na učinkovitu oralnu higijenu i educirati ih kako ju pravilno provoditi. Također, potrebno je pacijente naručivati na redovna profesionalna čišćenja.

Procjena karijes rizika

Procjena karijes rizika je procjena vjerojatnosti razvoja karijesa u određenom razdoblju kod određene osobe. Cilj procjene karijes rizika je prepoznati pojedince s povećanim rizikom za nastanak karijesa. Kod njih treba utvrditi koji su to čimbenici koji povećavaju karijes rizik i iskoristiti te podatke za primjenu ciljanih preventivnih i terapijskih postupaka.

Od svakog pacijenta treba uzeti detaljnu opću i stomatološku anamnezu koja uključuje informacije o općem zdravstvenom stanju, uzimanju lijekova, prehrambenim navikama, oralno-higijenskim navikama, izloženosti fluoru te socijalno-ekonomskim karakteristikama.

Postoje određene sistemske bolesti i stanja koja izravno ili neizravno mogu utjecati na povećan rizik od nastanka karijesa kao što su:

• bolesti koje utječu na sastav i lučenje sline,
• bolesti koje utječu na pacijentovu prehranu, uzimanje lijekova koji npr. smanjuju lučenje sline te
• bolesti zbog kojih je zračeno područje glave i vrata.

Zatim se detaljno ispita pacijenta o njegovim prehrambenim navikama, vrsti hrane koju uzima, učestalosti konzumiranja hrane, broju obroka i međuobroka.

Pacijenta treba ispitati i kako provodi oralnu higijenu, koliko puta dnevno četka zube, koliko dugo traje četkanje, koristi li pastu s fluorom, koristi li neke pomoćne alate za oralnu higijenu kao što su zubna svila, interdentalne četkice, koristi li neka od antimikrobnih sredstava.

Detaljan pregled usne šupljine važan je s obzirom na to da stanja kao što su ortodontske anomalije, nošenje ortodontskih naprava, anomalije strukture zubnih tkiva, nepolirani zubi i prevjesi mogu povećati rizik od nastanka karijesa.

Zaključno

Otkrivanjem čimbenika rizika i njihovog intenziteta, moguće je zaustaviti proces nastanka karijesa, a to je jedan od glavnih ciljeva moderne dentalne medicine. Najvažniju ulogu u prevenciji imaju doktori dentalne medicine s obzirom na to da su oni ti koji posjeduju znanja i vještine i upravo su oni ti koji imaju mogućnost ta znanja prenijeti svakom pacijentu individualno.