Kako prepoznati multisistemski upalni sindrom kod djece?

Multisistemski upalni sindrom vrlo je rijedak i opasan sindrom koji pogađa djecu od 2 do 15 godina, a koji je detektiran u travnju prošle godine u SAD-u i Velikoj Britaniji kod djece oboljele od bolesti COVID-19. Sindrom se manifestira povišenim upalnim parametrima u krvi, može zahvatiti sve organe, srce, bubrege, gastrointestinalni trakt, izazvati neurološke probleme, kao i simptome upale dišnih puteva. Zasad je poznato da započinje naglo, izrazito povišenom temperaturom.

Po kliničkim karakteristikama, to je bolest najsličnija Kawasakijevoj bolesti koju poznajemo dulje od 50 godina. Ona nalikuje na infektivnu bolest, no njenu etiologiju ne znamo. Brojne su hipoteze, a među njima i ona kako je okidač za MIS prethodna virusna ili bakterijska infekcija. Pacijenti kod kojih je postavljena dijagnoza MIS povezana s COVID-19 infekcijom često zahtijevaju intenzivnu skrb i agresivno liječenje, no većina ih ima povoljan ishod i vrlo nisku smrtnost.

Uzroci i koga pogađa MIS

Točan uzrok multisistemskog upalnog sindroma u djece (MIS-C) još nije poznat, ali čini se da je riječ o pretjeranom imunološkom odgovoru na bolest COVID-19. Mnoga djeca s ovim sindromom imaju pozitivna protutijela što znači da su nedavno preboljela COVID-19, a neka od njih imaju i trenutnu infekciju. Većina oboljele djece u dobi je između 3 i 12 godina, dok je prosječna dob 8 godina. Međutim, zabilježeni su slučajevi kod starije djece te beba.

Simptomi

U većini slučajeva koronavirus kod djece ima blage ili nikakve simptome, ali roditelji svejedno moraju biti na oprezu. Američki Dječji centar Johns Hopkins izdao je vodič u kojem savjetuje roditelje da hitno zatraže liječniku pomoć ako oboljelo dijete ima temperaturu višu od 38°C najmanje 24 sata te barem jedan od navedenih simptoma:

• neuobičajena slabost i umor
• crveni osip
• bolovi u trbuhu
• povraćanje i proljev
• crvene i ispucale usnice
• crvene oči
• natečene ruke ili noge

Liječenje

Trenutno nema protokola ili smjernica za specifično liječenje ovoga stanja. U laboratorijskoj obradi preporučuje se u tim slučajevima učiniti biljege upale, kompletnu krvnu sliku s diferencijalnom krvnom slikom, koagulacijske testove, uključujući D-dimere, feritin, citokine, testove renalne i jetrene funkcije te markere oštećenja srca.

Ako se sumnja na MIS ili je dijagnoza postavljena, potrebno je rano formirati multidisciplinarni tim stručnjaka koji uključuje pedijatrijskog infektologa, imunologa/reumatologa, a tim pedijatrijske jedinice intenzivnog liječenja je zadužen za koordinaciju skrbi i za liječenje. U većini slučajeva MIS pacijenti su liječeni u skladu sa standardnim protokolom za Kawasakijevu bolest uključujući primjenu intravenskih imunoglobulina (IVIG) s ili bez aspirina. Od ostalih lijekova spominju se kortikosteroidi, imunomodulatorni lijekovi uključujući Infliximab (Anti TNF), Tocilizumab (IL-6 antagonist) i Anakinra (IL-1R antagonist).

Komplikacije i posljedice bolesti

Istraživanja su pokazala da MIS-C povezan s COVID-19 može oštetiti srce djeteta do te mjere da zahtijeva cjeloživotno praćenje i intervencije. Gotovo 10% djece s ovim sindromom imalo je aneurizmu (ograničeno proširenje) koronarne krvne žile. Djeca s takvim posljedicama zahtijevaju pomno praćenje kako bi se utvrdilo hoće li se aneurizma uspješno riješiti ili će ostati kao trajna posljedica COVID-19. Uz aneurizmu koronarnih žila, u djece s MIS-C uočena je manja ejekcijska frakcija lijeve klijetke.