Kako dobro iskoristiti namirnice i pritom uštedjeti

Svi smo opterećeni s poskupljenjem hrane i sve nas više smetaju, za pojam potrošača, nerazumno visoke cijene hrane, kako u restoranima, tako i cijene samih namirnica, bilo da je riječ o industrijskim (industrijski procesiranim) proizvodima ili svježim proizvodima poput ribe i mesa, voća i povrća.

Na trenutke možemo zapasti u dvojbu isplati li se uopće više kupovati namirnice i samostalno pripremati hranu ili je bolje kupiti gotov ili polugotov obrok, odnosno naručiti hranu iz dostave. No dvojbe zapravo ne bi trebalo biti – kupiti kvalitetnu namirnicu i samostalno pripremiti kvalitetan i ukusan obrok još uvijek je u mnogočemu „bolja“ opcija.

Planirajte jela s namirnicama koje već imate

Kuhanje je bolja opcija i u financijskom smislu, ali da bi uistinu to i bila, prije svake nove kupnje trebali bismo razmisliti što nam točno treba za pripremu obroka (konkretnog ili većeg broja njih) te kako ćemo iskoristiti namirnice koje kupimo. Pritom vam može pomoći sljedeći koncept: najprije ću potrošiti ono što već imam, a kupiti samo što je nužno (da npr. „dopunim“ zalihu do dostatne količine neke namirnice ili kupim nešto potrebno za određenu kombinaciju namirnica).

Ovo će svakako već u startu smanjiti bacanje hrane a time i trošenje novaca na hranu te nas prisiliti na to da namirnice dobro iskoristimo.

To ne znači da odjednom moramo potrošiti sve što imamo kod kuće na zalihama – u ladicama, na policama, u frižideru – ali neka nam to što već imamo bude osnova za ono što ćemo sljedeće pripremati. A ako i ne može biti osnova, neka bude na neki način iskorišteno, potrošeno, „riješeno“, kako se ne bi bacilo. Planirajte obrok u koji biste mogli dodati tu/te namirnice ili ih, u krajnjoj liniji, ako vidite da propadaju, a vi ih ne stižete pripremiti – zamrznite. Gotovo sve voće i povrće možete zamrznuti i tako „na brzinu” i trenutno spasiti od daljnjeg propadanja. Neka zamrzavanje bude posljednja varijanta – a i onda, ako ste za njom više i češće posezali, svakih nekoliko tjedana provjerite situaciju u zamrzivaču te iskoristite (i) te namirnice.

Iskoristite namirnicu u cijelosti

Kad govorimo o dobrom iskorištavanju namirnice, gledamo i njezinu čim bolju iskoristivost u onom smislu da iskoristimo sve njezine dijelove. To posebice vrijedi kod mnogo vrsta povrća – dobar primjer su cvjetača i brokula, čiji „glavni“ dio kojeg koristimo čine samo njihovi cvjetovi. No njihovo lišće (a često ga je u plodu vrlo mnogo) također je vrlo ukusno i možete ga iskoristiti u nekom obroku. List brokule bit će ukusan pripremljen na lešo, a možete ga, kao i list cvjetače, skuhati, izblendati, pa uz dodatak vode od kuhanja, soli, češnjaka i maslinovog ulja, napraviti juhu.

Slično tome, i cikla i blitva imaju list, odnosno stapke koje se često skidaju i bacaju prije daljnje obrade „glavnog“ dijela povrća, a zapravo su također jako lijepo iskoristive. I jedno i drugo možete sitno nasjeckati, prodinstati s drugim povrćem ili dodati, na primjer, u rižoto.

Stari kruh za ukusna jela

Jedna od namirnica koja se često i mnogo baca je kruh, a načini njezine iskoristivosti su uistinu brojni. Štoviše, kruh možemo iskoristiti na više načina, pa čak i „bolje“ kad se već počne sušiti ili se potpuno osuši. Kad se kruh počne sušiti i više nije pogodan za tostiranje, možemo od njega pripremiti croutons za juhu – narežemo ga na kockice i tako tostiramo na tavici uz dodatak maslinovog ulja, soli i začina. Ovako pripremljeni, croutons mogu stajati i nekoliko tjedana te su odličan dodatak bilo kojoj juhi ili salati.

Stari kruh, bez tostiranja, može poslužiti za pripremu gazpacha (juha od rajčice bez kuhanja) ili panzanelle, salate sa starim kruhom. Naravno, možemo ga pohati ili od njega napraviti britanski „puding“ od kruha.

Na kraju, ako se je kruh baš jako osušio, možemo ga natrgati na malo manje komade te izblendati u blenderu u krušne mrvice koje su odličan dodatak raznim popečcima, nadjevima i tome sličnom.

Budite kreativni, kuhajte raznoliko

Kao i sa (starim) kruhom, kreativni možemo biti i s drugim namirnicama. To će nam pomoći u tome da se namirnice dobro iskoriste te da otpad bude što manji – pojedinu namirnicu treba pripremati na razne načine i u različitim kombinacijama s drugim namirnicama, a ne uvijek isto.

Ako vam nedostaje ideja, potražite ih na internetu (i u našoj tražilici) jer kad kuhamo rutinski i po navici, ne razmišljamo da namirnicu možemo iskoristiti i na neki potpuno drugačiji način te u kombinaciji s nekim drugim namirnicama. Na primjer, mrkva nije odlična samo kao dodatak varivu ili juhi. Možete ju ispeći u pećnici i pripremiti uz neko drugo povrće i žitaricu na salatu, a ostatak pečene mrkve izblendati uz dodatak maslinovog ulja, češnjaka i začina u pire. Ako u to dodate još i malo povrtnog temeljca ili vode od kuhanja tjestenine, dobit ćete umak za tjesteninu.

Tako vam određena namirnica neće moći lako dosaditi i svakako ćete imati više načina i prilike da ju dobro iskoristite!