Nova je godina pred nama: kako da se „otkačite“ od prošlosti i krenete u budućnost

Postoje mnoge stvari i situacije za kojima možemo žaliti: poslovna prilika koju smo propustili, ljubav koja nam je pobjegla, nedovoljno vremena provedenog s osobama do kojih nam je (bilo) stalo, svađa koju smo mogli preskočiti, novac koji smo potrošili i tako dalje i dalje. U životu nam se pružaju mnogi izbori i neizbježno je da ćemo, gledajući unatrag, neke od tih izbora poželjeti učiniti drugačije.

Žaljenje može biti veliko (npr. odabir fakulteta i karijere kojom nismo zadovoljni) ili malo (npr. naručivanje neukusnog jela u restoranu). Možemo ga osjećati svakodnevno za male odluke koje donosimo ili doživljavati žaljenje koje nam utječe na cijeli život.

Žaljenje kao poticaj

Žaljenje samo po sebi nije negativno i može nas potaknuti na djelovanje. Recimo, roditelj koji je izuzetno posvećen poslu i zbog toga nehotice zanemaruje svoju obitelj može nakon nekog djetetova uspjeha shvatiti da je premalo pažnje posvetio provođenju kvalitetnog vremena s obitelji. Osjećajući žaljenje za time, mogao bi promijeniti svoje navike i više se posvetiti svojem djetetu. Mnogi ljudi nakon iskustva teške bolesti ili bliskih dodira sa smrću mogu shvatiti da im je svaki trenutak dragocjen i odlučiti vrjednije iskoristiti vrijeme koje imaju. Neki ljudi usred radnog vijeka ili pak pred mirovinu shvate da su zapravo oduvijek htjeli neku drugu karijeru i odluče se tome posvetiti.

Postoje beskonačni primjeri ljudi koje je žaljenje potaknulo na velike promjene, isprobavanje nečeg novog i zacrtavanje drugačijeg puta u životu.

Ako nas žaljenje preplavi…

Ipak, ponekad žaljenje može prerasti u opći osjećaj da život nije onakav kakav smo željeli, da smo loši u odlučivanju ili da nemamo sreće. Ono također može izazvati takozvanu paralizu odlučivanja jer žalimo za nečime što se (nije) dogodilo u prošlosti i ne možemo donijeti odluku što dalje. Ovakvo žaljenje može biti iscrpljujuće jer stalno gledamo unazad i ne uživamo u onome što je ispred nas.

Ako vam ovo zvuči poznato, bitno je pokušati otpustiti bolna sjećanja i posvetiti se izgradnji nečeg novog. Iz pogrešaka možemo i trebamo učiti, ali „prežvakavanje“ tih pogrešaka otežava nam da se okrenemo novim iskustvima u kojima možemo primijeniti naučene lekcije.

Strategije za promjenu stava

Može biti teško promijeniti stav i krenuti dalje – ako ste skloni „zakačiti se“ za stvari koje ste mogli drugačije učiniti u prošlosti, sljedeće vam strategije mogu pomoći da se usredotočite na bolju budućnost:

Prihvatite prošlost. Što se dogodilo, dogodilo se i ne možemo promijeniti prošlost. Ono što možemo jest promijeniti svoju priču i perspektivu, odnosno način gledanja na događaje koje žalimo. Dio je ljudskog iskustva da smo skloni greškama, da nismo savršeni i da ćemo zasigurno donijeti neke manje mudre, a ponekad i sasvim pogrešne odluke. Ponekad nas na odluku potakne neki vanjski pritisak, često nemamo sve informacije, nekad nas nadvladaju emocije ili pak nemamo dovoljno vremena za promišljanje. Odluke se ne donose ni u vakuumu ni u optimalnim uvjetima, već često pod vremenskim pritiskom i s ograničenom količinom informacija, zato si pokušajte pružiti razumijevanje i oprostiti si što ste donijeli odluke koje žalite.

Učite iz pogrešaka. Pokušajte sagledati što se dogodilo i procijeniti zašto ste odlučili to što ste odlučili. Nemojte se kriviti i vrijeđati, nego nastojte to iskoristiti kao priliku da naučite nešto o svom načinu odlučivanja, o tome koje okolnosti mogu utjecati na vas i kako si možete ubuduće osigurati bolje uvjete za donošenje odluka. Možda primijetite da vam treba više vremena za odlučivanje, da bi vam pomoglo tražiti savjet i pomoć bliskih osoba ili stručne osobe, da bi vam pomoglo više istražiti opcije, pisati u dnevnik, više se pouzdati u sebe… Zabilježite svoja promišljanja i pružite si ono što vam je potrebno sljedeći put kad donosite važnu odluku.

Razmislite o tome što želite. Ako žalite za nečime, pokušajte razmisliti o tome što je točno bila vaša želja koju niste ostvarili. Recimo, ako žalite što niste tijekom fakulteta otišli na studentsku razmjenu u inozemstvo, razmislite za čime točno žalite – je li to iskustvo slobode, proba života u drugoj državi, učenje ili vježbanje stranog jezika, bijeg od uvjeta koji vam ne odgovaraju? Kako biste sada mogli ostvariti svoj cilj? Probajte što detaljnije napisati kako izgleda vaša željena budućnost i koje korake možete poduzeti kako biste joj se približili. U tome vam može pomoći vještina rješavanja problema.

Usredotočite se na sada. Iskoristite vještine mindfulnessa kako biste bili prisutni u sadašnjem trenutku. Kada smo stvarno svjesni onoga što doživljavamo sada, teže je biti zaokupljen ruminacijom o prošlosti i žaljenjem za onime što smo propustili.

Napravite plan. Inspirirani time kako ste zamislili svoju željenu budućnost, napravite plan kako možete raditi na tome da ostvarite svoje ciljeve i želje. Može li vam vaša idealna karijera postati hobi koji se možda s vremenom pretvori u posao? Možda ste propustili puno prilika da se družite s ljudima koje volite, možete li im sada pokazati da vam je stalo? Život nije linearan ni crno-bijel. Uvijek postoje stvari koje smo mogli napraviti drugačije i koje nećemo moći promijeniti, ali uvijek postoje i neizmjerne mogućnosti za napraviti nešto novo što nam može obogatiti život.

Zaključno

Život proživljen vječno gledajući unazad prema onome što smo ostavili iza sebe, obilježen ljutnjom i krivnjom što nismo stvari učinili drugačije, neće nam nužno donijeti sreću. Prihvaćanje stvari onakvima kakve jesu i poduzimanje onoga što možemo kako bismo svakim danom bili bliže svojim ciljevima može nas ispuniti, omogućiti nam da u različitim okolnostima živimo u skladu sa svojim vrijednostima i pomoći nam da, kada pogledamo unazad, budemo sretni onime što smo postigli i svime što smo prebrodili. Potičemo vas da u tome budete blagi i strpljivi sami sa sobom te da se ne ustručavate podijeliti ono što doživljavate s bliskim ljudima kojima vjerujete.

Izvor: Kako si?