Je li svakodnevno kupanje dobro ili loše za naše zdravlje?

Već dugo traju rasprave o „zdravoj mjeri“ kupanja, odnosno tuširanja. Dok se, s jedne strane, vjeruje da je svakodnevno tuširanje ključno u održavanju osnovne higijene, drugi vjeruju da se tako oštećuje površinski sloj kože te da ona postaje suha.

Ova tema je ponovno došla u središte pažnje nakon što je nekoliko osoba iz svijeta slavnih na društvenim mrežama izjavilo da se ne peru svakodnevno ni sebe ni svoju djecu. Svakodnevno pranje/tuširanje gubi na popularnosti, ističe portal Healthline te navodi u članku rezultate ankete koju je proveo „Millennial Podcast” u svibnju prošle godine, a prema kojima se 55,6% njihovih slušatelja nije tuširalo svakodnevno tijekom karantene. I Daily Mail je pisao da je otprilike 25% Britanaca napustilo naviku svakodnevnog tuširanja tijekom pandemije. Slično se je pokazalo i u New Yorku.

Što kažu stručnjaci

Dr. Derrick Phillips, dermatolog na londonskoj klinici Cadogan, kaže da je svakodnevno pranje optimalno iz društvenih razloga, ali da možda nije neophodno za vaše zdravlje. Koža se sama čisti i prirodno ljušti, objasnio je. Ribanje pomaže pri uklanjanju prljavštine te pojačava percepciju čistoće, no nije potrebno. Drugim riječima, svakodnevno tuširanje pomoći će vam da mirišete i osjećate se svježe i čisto, ali redovito ribanje tijela od glave do pete vjerojatno vas neće učiniti „čišćim“.

U javnosti postoji zabrinutost da bi svakodnevno tuširanje moglo naštetiti koži te uzrokovati suhoću, iritacije, infekcije te da bi moglo čak i narušiti mikrobiom kože. Međutim, američki dermatolog iz New Yorka, dr. Adarsh Mudgil, smatra da za takve tvrdnje postoji premalo dokaza. Iako se slaže da svakodnevno pranje nije potrebno, ne misli da je istovremeno i štetno. Ono može kožu učiniti suhom ako se ne hidratizira, no to je ujedno sve što se može dokazati. Navodni učinci na mikrobiom su spekulacije, ističe dr. Mudgil.

Prema pregledu znanstvenih radova objavljenom 2018., neke kožne bolesti povezane su s promijenjenim mikrobnim stanjem, no ista je studija primijetila da je mikrobiota kože zdrave odrasle osobe tijekom vremena stabilna, unatoč promjenama u okolišu, kao što je to slučaj s učestalošću kupanja. Drugim riječima, čestim kupanjem nećete naštetiti zdravlju mikrobioma vaše kože.

Kako odrediti učestalost pranja?

Obojica dermatologa, dr. Phillips i dr. Mudgil, objasnili su kako se optimalna učestalost pranja može mijenjati ovisno o okolnostima, pa i tipu tijela.

Tako bi rjeđe kupanje/tuširanje moglo biti prihvatljivo za bebe, osobe s osjetljivom kožom, pacijente s kožnim bolestima poput psorijaze ili ekcema, osobe koje rade sjedilačke uredske poslove te one koje se zalažu za smanjenje potrošnje vode.

Svakodnevno kupanje moglo bi pak biti prikladno za djecu koja se često zaprljaju, za stanovnike područja s visokom vlagom, za one koji često vježbaju te koji rade fizički zahtjevne poslove.

Bebe i mala djeca

Prema dr. Phillipsu, svakodnevno kupanje beba treba ipak izbjegavati zbog njihove osjetljive kože, pa sapun i topla voda brže mogu dovesti do njezina sušenja. Kod djece vrtićke dobi te male djece taj problem više nije toliko izražen. Prema dr. Mudgilu, djeca bi se trebala svakodnevno nježno kupati, odnosno tuširati, a također je pranje neophodno kad god se zaprljaju kako bi se izbjeglo mašćenje kože i upale. Djeca se, naravno, često uprljaju, pa treba voditi računa o čistoći njihova tijela, no bez grubog trljanja.

Fizički aktivne osobe

Neovisno o tome trčite li ili vaš posao uključuje težak fizički rad, sigurno ćete se dobro oznojiti. U tom slučaju je sasvim u redu tuširati se ili kupati jednom dnevno, a dermatolozi se slažu da je to najbolje učiniti neposredno nakon treninga ili po povratku s posla.

Osobe koje žive u područjima s visokom vlagom

Tijekom vrućih dana se više i znojimo, tako se naše tijelo hladi. Kako bismo se osvježili i smanjili rizik nakupljanja sebuma (i stvaranja akni), Mudgil savjetuje da se tijekom toplinskih valova ili ako živimo/boravimo u vlažnim područjima, barem jednom dnevno istuširamo.

Osobe s osjetljivom kožom i kožnim bolestima

Imate li kožne bolesti, kožni biom može biti skloniji iritacijama. Dr. Phillips sugerira da u tom slučaju svakodnevno tuširanje nije najbolji izbor. To se odnosi na osobe s ekcemom, psorijazom, rozacejom, alopecijom i seboroičnim dermatitisom.

„Ispiranje sloja prirodnih ulja s površinskog sloja kože vodi k isušivanju i iritacijama“, naglašava Phillips. „To može biti posebice problematično kod osoba s ekcemom koje imaju prirodno suhu kožu“. Njima savjetuje da tijekom tuširanja budu vrlo nježni prema koži. Trebalo bi izbjegavati proizvode s mirisima te uvijek koristiti nježne hidratantne kreme ili losione kako bi se obnovio uljni sloj kože te izbjegle iritacije. U slučaju kožnih bolesti svakako treba tražiti stručni savjet dermatologa koji će pomoći u određivanju najbolje rutine pranja ovisno o specifičnosti vašeg stanja.

Određivanje zdrave rutine

Stručnjaci se slažu da je, općenito govoreći, svakodnevno kupanje sigurno za kožu i može vam pomoći da ostvarite više pozitivnih društvenih interakcija. Donose nam nekoliko savjeta o tome kako izgraditi zdravu rutinu:

• Kupajte se svakodnevno ako je to potrebno s obzirom na vaš stil života (fizička aktivnost) ili je u skladu s potrebama vašeg tijela.
• Kupajte se svaki drugi dan ako to traži stanje vaše kože ili vam je važna ušteda vode.
• Ako ste se zaprljali, svakako operite prljavštinu ako se već ne možete istuširati.
• Izbjegavajte proizvode koji previše isušuju kožu.
• Piling se ne preporučuje češće od jednom tjedno.
• Nakon svakog tuširanja ili kupanja koristite hidratantne kreme ili losione za tijelo.

Iako svakodnevno kupanje nije neophodno, dr. Mudgil ističe da nije dobro niti čekati dulje od dva dana. Naša je koža svakoga dana izložena iritansima, patogenim mikroorganizmima i polutantima (iz onečišćenog zraka). Stoga ih nije poželjno ostavljati na koži tijekom duljeg vremena, kaže Mudgil.

Phillips pak savjetuje da se usredotočimo na čišćenje onih područja tijela koja su pokrivena dlakama te koja su sklona znojenju kao što su pazušne jame, intimna zona i stopala. Potrebno je pripaziti i na izbjegavanje onih proizvoda koji sadrže iritanse poput sulfata (npr. natrijev lauril sulfat i natrijev lauret sulfat), kokamidopropil betaina (CAPB), formaldehida, parabena, heksaklorofena i ftalata. Birajte one koji sadrže ovlaživače poput glicerina, a koji pomažu zadržati vlagu u koži. Također ne zaboravite na hidratantnu kremu.

Općenito, čim se češće kupate, morate više paziti na hidrataciju kože, ističu dermatolozi. U obnovi prirodnih ulja, odnosno zaštitnog sloja kože, može vam pomoći obilata primjena emolijensa bogatih ceramidima odmah nakon pranja.