I sportaše može „polomiti“: mialgični encefalomijelitis ili kronični umor

Ono o čemu se izuzetno puno govori u posljednje vrijeme je psihofizički umor koji se pripisuje post COVID sindromu, sukladno aktualnim događajima na svjetskoj razini. No, ovaj fenomen je već jako dugo prisutan, posebno u krugu vrhunskih sportaša, u populaciji dobi između 40. i 60. godina te je puno češće prisutan kod žena.

U literaturi ćemo ga pronaći pod dijagnozom ME/CFS sindrom. ME označava mialgični encefalomijelitis (mialgija – mišićna bol, encefalomijelitis – upala moždanog tkiva i pridružene kralježničke moždine).

Uzroci i simptomi

Kronični je umor povezan s promjenama do kojih dolazi uslijed psihofizičke iscrpljenosti (overtraining, overload, overuse) – s padom imuniteta, prisutnošću virusnog oboljenja (bilo kojeg virusa) te nedovoljnog oporavka.

Simptomi su:

• pad imuniteta,
• kronični umor,
• problemi sa snom, usnivanjem i razbuđivanjem, razmišljanjem, koncentracijom i ostalim kognitivnim funkcijama,
• vrtoglavice,
• mučnine,
• gubitak volje za poslovnim i privatnim obavezama te održavanjem higijene,
• poremećaji konativnih osobina (emocija),
• problemi sa srčanim ritmom i ritmom disanja.

Klinička slika

Stanje se drastično pogoršava neodgovarajućom fizičkom i mentalnom aktivnošću, a u kroničnoj fazi se ne poboljšava odmorom i metodama oporavka.

Glavni simptomom se smatra PEM (post-exertional malaise, iscrpljenost nakon napora). Manifestira se ponovljenim ili pogoršanim simptomima 12 do 72 sata nakon aktivnosti. Može biti izazvan minimalnom tjelesnom aktivnošću poput hodanja, prevelikim kognitivnim naporom ili senzornim preopterećenjem. 

Mogu proći mjeseci ili godine do potpunog oporavka, ali isto tako do njega nikad ne mora doći. Tada se radi o trajnom invaliditetu. 

Izazovi u dijagnosticiranju i liječenju

Da bi se dijagnosticirao ME/CFS, treba isključiti sva potencijalna oboljenja endokrinog, gastroenterološkog, kardiorespiratornog, neurološkog i lokomotornog sustava. Ne postoji dijagnostički test za potvrdu bolesti.

David Bell, dr. med, klinički istraživač ovog fenomena, upozorava na opasnost povezivanja ME/CFS s depresivnim i anksioznim poremećajima. Oni su u ovom slučaju posljedica, a ne uzrok. U prošlosti su programirano vježbanje (GET) i kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) bile preporučene za ME/CFS.

Uvjerenja su bila pogrešna jer nisu uzimala u obzir znanstvene dokaze o fizičkoj bolesti s unutarstaničnim imunološkim disfunkcijama. 

Ako pristupite nestručnom tretiranju oboljenja, uzrokovat ćete stalne recidive, a svaki od njih će pridonijeti novom kroničnom stadiju.

Sportaši, ne zanemarujte oporavak nakon treninga, natjecanja i bolesti. Prepoznajte akutni umor kako biste prevenirali kronični. Odgovarajuća specijalistička skrb je ključna kako bi se izbjegle neželjene posljedice ovog stanja.

Sve informacije potražite na našim društvenim mrežama te potražite stručni savjet u Sportsko dijagnostičkom centru Poliklinike Ribnjak.