I mlađi ljudi mogu imati osteoartritis koljena!

Manje je poznato da je osteoartritis koljena stanje koje se može javiti i kod mlađih osoba, iako je starija životna dob glavni čimbenik rizika.

Naime, u nekim se slučajevima osteoartritis genetski nasljeđuje, a kod drugih pak može biti posljedica ozljede, infekcije ili čak prekomjerne tjelesne težine. No za početak razjasnimo osnovne pojmove.

Osnovni pojmovi

Artritis se, pojednostavljeno, može objasniti kao upala zgloba. No to nije jedna bolest, već postoji preko stotinu oblika artritisa, od kojih je osteoartritis najčešći.

Osteoartritis je stanje u kojem se prirodni „jastučić“, amortizer, odnosno hrskavica između zglobova troši te dolazi do njezina propadanja. Kada se to dogodi, kosti zglobova se sve više trljaju jedna o drugu, što rezultira bolovima, oteklinom, ukočenošću, smanjenom sposobnošću kretanja i, ponekad, stvaranjem koštanih izbočina (osteofita).

Od svih velikih zglobova, osteoartritis se najčešće javlja na koljenu. Drugi nazivi pod kojima je ovo stanje poznato su degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova, osteoartroza ili samo artroza.

Uzroci osteoartritisa koljena

Najčešći uzrok osteoartritisa koljena je životna dob jer se sposobnost obnavljanja hrskavice smanjuje s godinama. Gotovo svi će u starijoj životnoj dobi razviti neki stupanj osteoartritisa.

Međutim, nekoliko čimbenika povećava rizik razvoja značajnog artritisa u mlađim godinama.

Tjelesna težina – težina povećava pritisak na sve zglobove, a posebno na koljena. Svaki kilogram težine kojeg dobijete, dodaje tri do četiri kilograma dodatnog opterećenja na koljena.

Genetika – genetsko nasljedstvo uključuje genetske mutacije koje mogu povećati vjerojatnost da će osoba razviti osteoartritis koljena. Osteoartritis može biti i posljedica naslijeđenih abnormalnosti u obliku kostiju koje okružuju zglob koljena.

Spol – žene u dobi od 55 godina i starije imaju veću vjerojatnost da će razviti osteoartritis koljena od muškaraca.

Ponavljajuće stresne ozljede – riječ je o ozljedama koje su često vezane uz posao, odnosno zanimanja koja uključuju mnogo aktivnosti koje mogu opteretiti zglob, poput klečanja, čučnjeva ili dizanja teških tereta. U tom je slučaju pritisak na zglob konstantan.

Sport – sportaši koji se bave nogometom, tenisom ili trčanjem na duge staze mogu biti izloženi većem riziku od razvoja osteoartritisa koljena. To znači da bi svakako trebali poduzeti mjere opreza kako bi izbjegli ozljede. Međutim, važno je naglasiti da redovita umjerena tjelovježba jača zglobove (mišiće oko zglobova) te može smanjiti rizik od osteoartritisa.

Druge bolesti – osobe s reumatoidnim artritisom, drugim najčešćim tipom artritisa, također imaju veću vjerojatnost da će razviti osteoartritis. Osobe s određenim metaboličkim poremećajima, poput hemokromatoze ili viška hormona rasta (akromegalija, gigantizam), također imaju veći rizik od osteoartritisa.

Simptomi osteoartritisa koljena

Simptomi osteoartritisa koljena mogu uključivati:

• bol koja se pojačava s aktivnošću, ali se malo smanjuje s odmorom,
• oteklinu,
• osjećaj topline u zglobu,
• ukočenost koljena, osobito ujutro ili nakon duljeg sjedenja,
• smanjenje pokretljivosti koljena, što otežava sjedanje i dizanje sa stolca ili ulazak i izlazak iz automobila, korištenje stepenica ili hodanje,
• škripavi, pucketavi zvuk koji se čuje pri pomicanju koljena.

Dijagnosticiranje

Dijagnoza osteoartritisa koljena uobičajeno započinje pregledom u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Pri opisu simptoma svakako liječniku opišite bol čim detaljnije, a posebice što je pogoršava ili ublažava. Također saznajte ima li još netko u vašoj obitelji artritis. Vaš liječnik može naručiti dodatne pretrage, uključujući rendgensko snimanje ili magnetsku rezonanciju koljena. Moguće je i da će vas uputiti na pregled specijalistu reumatologu ili ortopedu, već ovisno o procjeni.

U procesu dijagnosticiranja se mogu koristiti i krvne pretrage kako bi isključila druga stanja koja bi mogla uzrokovati bol, poput reumatoidnog artritisa čiji se uzrok nalazi u poremećaju imunosnog sustava.

Liječenje osteoartritisa koljena

Primarni ciljevi liječenja osteoartritisa koljena su ublažavanje bola i vraćanje pokretljivosti koljena. Plan liječenja obično uključuje kombinaciju gubitka tjelesne težine, vježbi, analgetika i antireumatika, injekcija kortikosteroida ili hijaluronske kiseline u koljeno ili pak korištenje proteza koje koljeno mogu rasteretiti ili poduprijeti. Svakako treba spomenuti i fizikalnu terapiju.

Tek ako drugi pristupi liječenju ne djeluju, razmatra se mogućnost operacije, pri čemu su opcije artroskopija, osteotomija i artroplastika. Vaš kirurg svakako će vam detaljno objasniti detalje vezane uz svaki od navedenih zahvata, odnosno predložiti za vas najbolji izbor.

Autologna kondicionirana plazma

Vrijedno je spomenuti da su artrotske promjene hrskavice indikacija i za terapiju autolognom kondicioniranom plazmom. Riječ je o biološkoj metodi liječenja koja se koristi u nekoliko grana medicine. U ortopediji se koristi za ozljede mišićno-tetivnog sustava, ali i za liječenje bolnih zglobova.

Potpuno je prirodan pripravak vaše vlastite krvi koja se, nakon vađenja na klasičan način (iz neke od vena na unutarnjoj strani vašeg lakta), pažljivo postavlja u specifično za tu namjenu dizajnirani uređaj te se zatim centrifugira. Svrha centrifugiranja, koje se provodi u posebnim ampulama, jest izdvojiti krvnu plazmu i krvne pločice (trombocite) iz krvi.

Osim oslobađanja tzv. faktora rasta, trombociti izlučuju i cijeli niz molekula potrebnih za regeneraciju tkiva. Njihova se uloga ogleda u pozitivnom učinku na procese stvaranja vaskularnih struktura, tzv. angiogeneze, kao i proliferacije nediferenciranih matičnih stanica.

Nakon davanja, brzo je primjetno smanjenje bolova i povećanje pokretljivosti što ovaj tretman čini „zlatnim standardom“ naprednog ortopedskog liječenja.

Više stručnih savjeta o osteoartritisu koljena, kao i drugim bolestima i stanjima vašeg sustava za kretanje, potražite u Poliklinici „Ribnjak“.