Hrana kao podrška u liječenju Parkinsonove bolesti
Osobe oboljele od Parkinsonove bolesti u povećanom su riziku od malnutricije i gubitka tjelesne mase, stoga je pravilna i uravnotežena prehrana kod ove ugrožene skupine od izuzetne važnosti
Parkinsonova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj kojeg karakterizira oštećenje kontrole pokreta, a procjenjuje se kako od ove bolesti u našoj zemlji boluje više od 15 000 građana.
Ova kronična bolest nastaje zbog gubitka neurona koji je najizraženiji u području mozga poznatog kao „crna tvar“ (supstancija nigra), a koji je zadužen za lučenje dopamina. Inače, dopamin je poznati neurotransmiter koji u našem tijelu „upravlja“ dijelovima mozga zaduženima za izvođenje pokreta i koordinaciju.
Iako do danas nije utvrđen uzrok nastanka Parkinsonove bolesti, smatra se da je u određenoj mjeri za to odgovorna kombinacija okolišnih čimbenika i genetike.
Simptomi Parkinsonove bolesti
Tipični simptomi Parkinsonove bolesti uključuju:
- tremor,
- krutost mišića,
- usporeno kretanje te
- slabu ravnotežu.
Kako bolest napreduje, pojavljuju se i drugi simptomi poput:
- otežanog gutanja,
- poremećaja u govoru,
- oštećenja pokretljivosti crijeva,
- umora,
- depresije te
- kognitivnih oštećenja.
Važnost pravilne prehrane
Osobe oboljele od Parkinsonove bolesti u povećanom su riziku od malnutricije i gubitka tjelesne mase, stoga je pravilna i uravnotežena prehrana kod ove ugrožene skupine od izuzetne važnosti.
Preporuke za unos makronutrijenata govore kako bi od ukupnog dnevnog unosa energije ugljikohidrati trebali činiti 55%, masti oko 30%, a proteini 15%.
Ugljikohidrati
Prednost treba dati složenim ugljikohidratima koje nalazimo u integralnim žitaricama, integralnoj tjestenini i kruhu, krumpiru te mahunarkama.
Važno je osigurati i dovoljan unos prehrambenih vlakana koje nalazimo u spomenutim vrstama namirnicama. Naime, prehrambena vlakna potiču peristaltiku crijeva koja je inače otežana kod osoba s Parkinsonovom bolešću.
Proteini
Osobama oboljelim od Parkinsonove bolesti ne preporučuje se povećani unos proteina jer on može ometati adekvatno djelovanje lijeka levodope.
Međutim, to ne znači da bi trebali izbjegavati unos namirnica bogatih proteinima. Umjesto njihova ograničavanja u prehrani, preporučuje se raspodijeliti unos tijekom cijelog dana, a unos namirnica bogatih proteinima izbjegavati u isto vrijeme kada se uzima i lijek levodopa.
Prednost treba dati kvalitetnim izvorima proteina poput nemasnog mesa, ribe i mahunarki.
Prehrana u trećoj životnoj dobi: zašto se javlja malnutricija
Iako se apetit u trećoj dobi kod mnogih smanjuje, potrebe našeg tijela treba zadovoljiti jer u protivnom lako dolazi...
SAZNAJTE VIŠEMasti
Pri odabiru masti prednost dajemo nezasićenim masnim kiselinama koje nalazimo u orašastim plodovima, sjemenkama i biljnim uljima.
Valja posebno izdvojiti i omega-3 masne kiseline koje prvenstveno nalazimo u plavoj ribi poput tune, lososa, skuše i srdele, a koje djeluju neuroprotektivno te mogu poboljšati kognitivnu funkciju.
Članak u cijelosti pročitajte na portalu Vitamini.hr