Hormoni „kormilari“ trudnoće

Trudnoća donosi brojne promjene u tijelu žene. Dolazi do prilagodbe većine organa i organskih sustava pojačanim zahtjevima metabolizma neophodnima za održavanje i uredan tijek trudnoće.

Promjene u tijelu

U srčano-žilnom sustavu, količina krvi koju srce izbacuje tijekom jedne minute (minutni volumen srca)  povećava se za 30 do 50 posto, uz dodatnih 30 posto povećanja tijekom poroda. Nakon poroda, minutni volumen srca je 15 do 25 posto viši u odnosu prije trudnoće, a do potpunog povratka na stanje prije trudnoće protekne i do šest tjedana nakon poroda.

Bubrezi tijekom trudnoće filtriraju 30 do 50 posto veće količine krvi, a do smanjenja opskrbe dolazi tijekom poroda.

Prilagodba dišnog sustava se odvija tako da trudnica diše brže i dublje zbog povećanih potreba za kisikom za sebe i za fetus. Dolazi do proširenja prsnog koša, a i kroz sluznicu dišnog sustava protječe veća količina krvi, čime se uspijevaju zadovoljiti povećane potrebe za kisikom za trajanja trudnoće.

Promjene maternice i pritisak na okolne crijevne strukture mogu dovesti do usporenije peristaltike crijeva; u kombinaciji s povišenom razinom progesterona, nerijetko dolazi do zatvora. Zbog sporijeg motiliteta želuca, nerijetko se javljaju žgaravice uz češće podrigivanje.

Najčešće promjene na koži očituju se pojavom pigmentacija u području oko bradavice dojki, na čelu i po obrazima.

Ipak, glavnina promjena u tijelu žene tijekom trudnoće posredovana je aktivnošću više hormona koji se većinom luče u posteljici (placenti).

Humani korionski gonadotropin

Na neki je način glavni trudnički hormon beta humani korionski gonadotropin (ß hCG). Riječ je o bjelančevini koju luči posteljica i parametar je kojim se i dijagnostički potvrđuje trudnoća. Glavna uloga hormona beta hCG jest poticanje žutog tijela u jajniku na lučenje progesterona, hormona „čuvara“ trudnoće.

Beta hCG se može u krvi detektirati oko tjedan dana od začeća. U višeplodnim trudnoćama, razine beta hCG-a su još i više. Dinamika porasta razine ovog hormona je njegovo udvostručenje svaki drugi dan tijekom prvih desetak tjedana trudnoće, a najviše koncentracije doseže krajem prvog trimestra trudnoće, kada se kreće između 100 000 i 120 000 IU/L. Odgovoran je i za pojačanu krvnu opskrbu zdjelice tijekom trudnoće, zbog čega je kod mnogih trudnica učestalije mokrenje uobičajena pojava. Također se smatra da je odgovoran i za jutarnje mučnine.

Progesteron

Progesteron se luči iz žutog tijela jajnika, iz nadbubrežnih žlijezda te iz posteljice (isključivo tijekom trudnoće). Utječe na plodnost i menstruaciju kod žena te potiče zadebljanje sluznice maternice, pripremajući ju za implantaciju tek oplođenog jajašca. Ima važnu ulogu u održavanju trudnoće, uključujući i sprječavanje prejakih kontrakcija maternice što može ugroziti nerođeno dijete.

Održava funkcije posteljice, jača stijenke zdjelice u pripremi za porod te opušta ligamente i mišiće, što posredno može utjecati na usporeniji rad crijeva te posljedični zatvor i osjećaj nadutosti nakon obroka. Zbog vazodilatacijskog učinka može dovesti i do proširenih vena.

Progesteron potiče rast tkiva dojki pripremajući ih za proizvodnju mlijeka. Njegovu pojačanu aktivnost trudnica može osjetiti kao izraženiju osjetljivost te, ponekad, i bolnost grudi.

Osim navedenih smetnji, aktivnosti progesterona mogu se pripisati tegobe poput kroničnog umora, glavobolje, promjena raspoloženja, začepljenje nosa, otok desni, akne i bolovi u zglobovima. 

Estrogen

Koncentracije estrogena, točnije estradiola, rastu tijekom trudnoće. Do stvaranja posteljice, za lučenje estrogena zaduženo je žuto tijelo, a kasnije taj „posao“ preuzima na sebe posteljica. U najranijoj fazi priprema unutrašnju stijenku maternice za trudnoću povećanjem krvnog protoka u stijenci maternice, što ostvaruje u sinergiji s progesteronom. Estrogenu se pripisuje i takozvani „trudnički sjaj“.

Smatra se da su jutarnje mučnine uvjetovane i aktivnošću estrogena. Utječe i na pojavu pojačane pigmentacije kože, najčešće na bradavicama. Nakon poroda očekuje se pad koncentracije estrogena, što može dovesti i do tegoba poput valunga te pojačanog znojenja.

Oksitocin

Oksitocin se luči u stražnjem režnju hipofize (neurohipofiza). Često ga se naziva i „hormonom ljubavi“ s obzirom na to da se u većim količinama oslobađa tijekom spolnog odnosa, tijekom trudnoće, za vrijeme i nakon poroda.

Potiče pojavu kontrakcija maternice nakon što dosegne vršne koncentracije neposredno pred porod. Nadalje, utječe na širenja ušća maternice što, u kombinaciji s kontrakcijama maternice, koordinira porodom. To svojstvo oksitocina koristi se i u farmakološke svrhe kad se namjerava ubrzati tijek poroda. Lučenje oksitocina poslije poroda sprječava značajniji gubitak krvi, dodatno kontrahira maternicu i vraća ju u stanje prije trudnoće.

Emocionalna komponenta djelovanja oksitocina očituje se u poticanju osjećaja sreće kod majke nakon poroda i u poticanju stvaranja povezanosti s tek rođenim djetetom. Nakon poroda oksitocin potiče ispuštanje mlijeka u dojku na poticaj djetetova sisanja.

Prolaktin

Prolaktin se luči iz laktotropnih stanica prednjeg režnja hipofize i glavni je hormon dojenja. Mjesto ciljanog djelovanja prolaktina je mliječna žlijezda.

Poznato je više od 80 različitih fizioloških učinaka prolaktina. Njegova koncentracija značajno raste tijekom trudnoće pod utjecajem estrogena i progesterona, čime se potiče proizvodnja majčinog mlijeka, a kasnije se održava laktacija. U prvim mjesecima trudnoće djeluje i na žuto tijelo, potičući proizvodnju progesterona.

Inzulin

Inzulin je ključni regulator metabolizma glukoze. U okviru trudnoće (izraženije u kasnijem tijeku) dolazi do pogoršanja inzulinske rezistencije i povećanog rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa koji je povezan s višestrukim rizicima različitih komplikacija u trudnoći poput povišenog krvnog tlaka, preeklampsije/eklampsije, preuranjenog poroda, spontanog pobačaja, mrtvorođenog djeteta i drugog.

Zaključno

Trudnoću prati niz promjena koje se očituju na većini organa i organskih sustava. Većinu promjena posreduju oscilacije različitih hormona. Oni pojedinačno ili kroz međusobnu sinergiju dovode do promjena reproduktivnih organa s ciljem odgovarajuće pripreme za trudnoću, uredno odvijanje trudnoće i, u konačnici, porod. Popratne promjene u nereproduktivnim organima događaju se u svrhu odgovora na pojačane potrebe metabolizma majke i fetusa.

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.