Helicobacter pylori: bakterija koja izaziva probavni kaos

Problemi u gastroenterološkom području vrlo su čest razlog odlaska liječniku, a još češće bolesnici pomoć za svoje želučane probleme traže u ljekarni. Uglavnom ih opisuju kao žgaravicu, bol u gornjem dijelu abdomena, nadimanje, podrigivanje i vraćanje sadržaja hrane iz jednjaka (regurgitacija), a mogući su, rijetko, i opasniji simptomi kao što su gubitak apetita, mučnina, povraćanje, tamna stolica ili krv u stolici.

Uvriježenim terminom „žgaravica“ bolesnici  opisuju osjećaj žarenja, goruću retrosternalnu bol  nastalu zbog izlaganja sluznice jednjaka solnoj kiselini. Skup opisanih simptoma može značiti postojanje neke bolesti: peptički ulkus, bolest gastroezofagealnog refluksa (GERB), sindrom iritabilnog crijeva te upalnu bolest crijeva ili pak karcinom gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta ili crijeva.

Samoliječenje povremenih tegoba

Kod nekih od  navedenih tegoba moguće je primijeniti samoliječenje, prije svega primjenom nekoliko nemedikamentoznih mjera:

• u pretilih bolesnika to je redukcija težine,
• prestanak pušenja,

• izbjegavanje neke hrane (npr. agrumi, gazirana pića, masna hrana, čokolada, kava, alkohol, jaki začini…),
• treba jesti polako i opušteno, manje obroke, dobro prožvakati,
• izbjegavati ležanje iza jela ili ležati na podignutom uzglavlju,
• također je uputno izbjegavati usku odjeću, kasnovečernje obroke i stres.

Uz  opće dijetalne mjere, mogu se kratkotrajno uzimati i bezreceptni lijekovi iz skupine antacida ili inhibitori sekrecije želučane kiseline (antagonisti H2-receptora, npr. ranitidin) ili inhibitori protonske pumpe (IPP), npr. pantoprazol.

Svi ti lijekovi koriste se samo za kratkotrajnu terapiju bolesnika koji imaju povremene tegobe.

Posljedice infekcije bakterijom H. pylori

U slučaju da su problemi učestali i ozbiljni te ako se ponavljaju, potrebno je uputiti se na pretrage. Do otkrića bakterije Helicobacter pylori prije tridesetak godina, smatralo se da su nepravilna prehrana, stres i loše životne navike glavni uzroci peptičkog ulkusa. Bolesnici su se liječili različitim lijekovima koji su samo ublažavali simptome, ali nisu dovodili do izlječenja.

Ulkusi dvanaestnika i želuca mogu biti uzrokovani i uzimanjem lijekova, uglavnom tzv. nesteroidnih protuupalnih lijekova koji se učestalo koriste protiv bolova. No, danas se zna da su gotovo svi ulkusi dvanaestnika te većina želučanih ulkusa koji nisu povezani s uzimanjem lijekova, uzrokovani infekcijom s Helicobacter pylori (HP). 

Način prijenosa bakterije HP još nije do kraja istražen, no statistički podaci pokazuju da će se:

• kod 90 do 100% bolesnika razviti gastritis (upala želučane sluznice),
• kod 20% ulkus, a
• kod 1% rak želuca.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnostički postupci za otkrivanje HP infekcije mogu biti invazivni, odnosno ciljano uzimanje uzoraka tijekom endoskopskog pregleda (gastroskopije), a postoji i nekoliko vrsta neinvazivnih metoda: ureja-izdisajni test, rjeđe pregled krvi ili sline ili pregled stolice. O izboru dijagnostičkog postupka liječnik će odlučiti ovisno o intenzitetu simptoma i dobi bolesnika. Danas se stručnjaci razilaze po pitanju toga je li potrebno tražiti HP infekciju u svim slučajevima kada se bolesnik žali na simptome.

Specijalistička gastroenterološka obrada te endoskopski pregled jednjaka i želuca preporučuju se za grupu pacijenata starijih od 45 godina i za sve kod kojih su prisutni „alarmantni simptomi“ neovisno o njihovoj dobi.

Pod „alarmantnim simptomima“ se podrazumijevaju:

• jaki bolovi,
• znaci krvarenja (povraćanje, crna stolica),
• anemija,
• jako povraćanje,
• nagli gubitak težine,
• otežano i bolno gutanje hrane i drugi.

Kod koga se i kako liječi infekcija H. pylori?

U slučaju pozitivnog nalaza liječnik će donijeti odluku o potrebi liječenja, kao i o izboru lijekova.

Europske preporuke za liječenje su za sve HP pozitivne s ulkusom, a posebno one koji su iz tih ulkusa krvarili te za one kod kojih je nađen kronični gastritis teškog stupnja, zbog moguće opasnosti od malignih promjena. 

Eradikacija (uništenje) bakterije H. pylori se provodi ublažavanjem lučenja želučane kiseline u kombinaciji s antibioticima. Preporuka Europske radne grupe za HP koju je, malo modificiranu,  prihvatila i Hrvatska, jest trojna terapija. Ova terapija se sastoji od jakog protusekretornog lijeka (IPP) i dva antibiotika, a liječenje traje sedam dana. IPP se uzima dva puta dnevno, a od antibiotika se kombiniraju amoksicilin s makrolidnim antibiotikom (klaritromicin ili azitromicin) ili amoksicilin s metronidazolom, ili metronidazol s makrolidnim antibiotikom.