Djeluju li „lijekovi za mozak“ i jesu li sigurni?

Nootropici su skupina aktivnih supstancija koje djeluju na mozak tako da poboljšavaju pamćenje, koncentraciju, učenje i svijest te su zapravo moždani stimulansi. Djeluju tako da poboljšavaju mentalne sposobnosti, a mnogima treba pomoć za učenje, odrađivanje složenih i stresnih poslova ili se bore s nekim oblikom zaboravnosti, čak i demencije. No, jesu li nootropici doista djelotvorni na tim područjima i jesu li sigurni?

Nootropici se mogu svrstati u dvije osnovne kategorije prema načinu propisivanja:

• dodaci prehrani koji se nabavljaju bez recepta i
• lijekovi koje propisuje liječnik.

Nootropici koje propisuje liječnik

Nootropici koji su u kategoriji lijeka propisuju se kao pomoć u liječenju ADHD-a, poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću te raznih oblika demencije, najčešće kod Alzheimerove bolesti. Jedan od prvih nootropika bio je piracetam, koji se je koristio za zaštitu i poboljšanje kognitivne funkcije u osoba s različitim oštećenjima mozga. Danas se više ne koristi.

U moderne nootropike ubrajaju se donepezil, rivastigmin i galantamin koji povećavaju razinu acetilkolina, tvari u mozgu koja je uključena u proces pamćenja i koristi se za liječenje Alzheimerove bolesti.

U liječenju ADHD-a koriste se stimulansi metilfenidat, noradrenalin i slični lijekovi (inhibitori ponovne pohrane noradrenalina), kao i amfetamini (nisu odobreni u Hrvatskoj).

Nootropne lijekove propisuju liječnici specijalisti s iskustvom u liječenju Alzheimerove bolesti i ADHD-a s namjerom kontrole bolesti. Oni prate i sigurnost pacijenta. S obzirom na rizike komplikacija bolesti, stručnjaci se slažu da je primjena ovih lijekova opravdana.

Nootropici kao dodaci prehrani

No, kad govorimo o dodacima prehrani koje osobe najčešće uzimaju na svoju ruku, stručnjaci smatraju da uzimanje nootropika nije uvijek opravdano i nije uvijek dovoljno sigurno jer ne postoji dovoljno znanstvenih dokaza i kliničkih ispitivanja. 

U nootropne dodatke prehrani ubrajaju se kofein, l-teanin, acetil-l-karnitin i kolin te od biljnih pripravaka ginseng, gingko, bakopa, hericium (lavlja griva) i rodiola.

• O kofeinu vjerojatno znamo dosta, no najvažnije je znati da je preporučena doza do 400 mg dnevno, odnosno tri do četiri šalice kave dnevno.
• L-teanin se nalazi u zelenom čaju i ne djeluje toliko na pojačavanje rada mozga, već na smanjenje stresa i napetosti što omogućava bolju koncentraciju.
• Acetil-l-karnitin povećava energiju potrebnu za funkcije mozga, čime poboljšava budnost, pamćenje i pažnju.
• Kolin je potreban da bi se u mozgu proizveo acetilkolin. U velikoj mjeri se nalazi u hrani, a u dodacima prehrani se preporučuje u dnevnoj dozi 1 – 3 g dnevno. Doze veće od 3,5 grama mogu uzrokovati brojne nuspojave.
• Ginseng poboljšava pažnju, odnosno usmjerenost te kratkotrajno koncentraciju što olakšava učenje. Pored toga smatra se i da djeluje na imunitet, posebno protiv razvoja tumorskih promjena te kao sredstvo za jačanje potencije. Često se koristi u kombinaciji s ginkom.
• Ginko se koristi stoljećima, za pomoć pri problemima pamćenja i tjeskobe. Poboljšava moždanu cirkulaciju te treba biti oprezan ako osoba uzima lijekove protiv zgrušavanja krvi. Doza je ovisna o tegobi i uzima se do 360 mg dnevno podijeljeno u tri doze.
• Bakopa je biljka koja se koristi u tradicionalnoj ayurvedskoj medicini za poboljšanje rada mozga. Smatra se da djeluje na poboljšanje pamćenja te podizanje raspoloženja.
• Lavlja griva je kod nas manje poznata. To je gljiva, naziva Hericium, za koju se smatra da poboljšava kognitivne funkcije te smanjuje tjeskobu.
• Rodiola je biljka koja potječe iz hladnih područja Europe i Azije, a njezin se korijen također dugo koristi u tradicionalnoj medicini u liječenju anksioznosti, depresije i umora. Pripisuje joj se blagotvorno djelovanje protiv stresa.

Što kaže znanost?

Nažalost, za dodatke prehrani ili nema dovoljno studija ili studije ukazuju na vrlo blag učinak, stoga se nabavljaju bez liječničkog recepta. Zna se da je najbolji „nootropik“ okrepljujući san te dobra higijena spavanja. Pored toga, značajnu ulogu imaju odsustvo ili smanjenje stresa te pravilna prehrana uz sustezanje od alkohola i duhana.

Nažalost, Alzheimerova bolest i ostale demencije u velikom su porastu u cijelom svijetu, a još uvijek ne znamo dovoljno. Zasad se smatra da uzimanje dodataka prehrani koji imaju nootropni učinak ne umanjuje mogućnost nastanka demencija kasnije u životu.

Kratkotrajna pomoć za mozak

No, ako je potrebna kratkotrajna pomoć da nam mozak „bolje radi“ ili starijim osobama treba nešto uz što će bolje pamtiti (možda i s placebo učinkom) dodaci prehrani mogu biti dobar odabir. Važno je da se uzimaju u preporučenim dozama i, također, preporučeno, ograničeno vrijeme.

Nikad se ne smiju prekoračiti preporučene doze niti duljina uzimanja nekog dodatka prehrani.