Debljina kod djece i adolescenata: strategije prevencije i liječenja 

Debljina u djece poprimila je razmjere epidemije. Najnoviji hrvatski statistički podaci (Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)) prezentirani u 2024. godini pokazuju da 38,5% dječaka i 33,7% djevojčica u dobi od osam do devet godina živi s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću.  

Budući da je debljina višedimenzionalni problem, nužno mu je pristupiti na više razina i multidisciplinarnim terapijskim opcijama. Svakom djetetu kod kojeg se dijagnosticira pretilost treba pristupiti individualno, uz obavezno uključivanje roditelja u proces liječenja.  

Zanimljivo je da roditelji često ne percipiraju djecu kao prekomjerno tešku ili pretilu, što je također pokazalo istraživanje CroCOSI.  

Štetni utjecaji debljine na zdravlje 

Debljinu treba liječiti primarno zbog nedvojbeno štetnog utjecaja na zdravlje više organskih sustava, a posebice kardiovaskularnog, endokrinog i muskuloskeletnog.  

Nadalje, dobro je poznato da pretilost u dječjoj dobi učestalo prelazi u pretilost i u odrasloj dobi. Debljina dodatno pridonosi psihološkim izazovima kao što su društvena stigma, depresija, anksioznost te poremećaji prehrane kasnije u životu. Osim toga, pretilost može dovesti i do lošije kvalitete života jer često rezultira zlostavljanjem u školi, stigmatizacijom i slabijim akademskim postignućima. 

Važni su roditelji, ali i društvo u cjelini 

Istraživanja jasno pokazuju da životne navike koje su usvojene u djetinjstvu čine dobru podlogu za održavanje pravilnih prehrambenih obrazaca i zdravijih stilova života smanjujući tako rizik od razvoja različitih kroničnih nezaraznih bolesti (KNB) u odrasloj dobi. Pritom je iznimno važan roditeljski primjer.  

Nezdravi prehrambeni obrasci doprinose nastanku KNB, te je izvjesno da se te bolesti mogu barem djelomično izbjeći. Tijekom posljednjih desetljeća, istraživanja prehrane promijenila su fokus interesa s nutrijenata na hranu i zdrave prehrambene obrasce. Mediteranska prehrana, prehrana temeljena na biljnim izvorima te razne izvedenice tih modela prehrane, čine učinkovite strategije primarne i sekundarne prevencije KNB.  

Međutim, učinkovite javnozdravstvene strategije prevencije i promocije zdravlja nadilaze svakodnevnu medicinsku praksu i zahtijevaju ponovno promišljanje našeg prehrambenog sustava unutar šireg konteksta okoliša i klime. Kako bi postale održive, strategije i mjere prevencije ponašanja koje se odnose na pojedince moraju se proširiti na mjere usmjerene na obesogeni okoliš (sredinu koja potiče na pretilost). Stoga su društvene i političke promjene potrebne za bolje buduće zdravlje nacije.  

Naše javne institucije provode planirane aktivnosti sukladno propisanim strategijama i akcijskim planovima. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama propisuju normative i standarde u prehrani učenika. U sklopu Nacionalnih smjernica nalaze se praktične smjernice za izradu zdravijih jelovnika te bi se isti trebali primjenjivati u hrvatskim osnovnim školama.  

Nažalost, Smjernice nisu u cijelosti implementirane te je potreban dugoročan trud brojnih dionika kako bi se provele potrebne intervencije. Iz dugogodišnje prakse, ali i prakse iz javnozdravstvenog programa PETICA-igrom do zdravlja, znamo da su potrebni dodatni napori kako bi se navedene smjernice u cijelosti implementirale u odgojno-obrazovni sustav.  

Što se provodi u Europi i Hrvatskoj? 

Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanje na području regije Europske Unije u kojim je obuhvaćeno 50 država, a ispitivala se je provedba aktivnosti kojima bi se promovirala pravilna prehrana i prevenirao razvoj kroničnih nezaraznih bolesti povezanih uz debljinu.  

Rezultati su pokazali kako je 96% zemalja poduzelo neke vrste mjera kojima bi se promovirali zdraviji obrasci ponašanja u školama. Zanimljivo je da 67% škola ima edukaciju o prehrani i tjelesnoj aktivnosti u sklopu školskog kurikuluma, 58% ima „Shemu školskog voća“ kojom se potiče unos tih namirnica i 56% educira zaposlenike škole o prehrani. 

U Hrvatskoj, odnosno na području grada Zagreba, pokrenut je sveobuhvatni, javnozdravstveni program PETICA-igrom do zdravlja čiji cilj je prevencija pretilosti u djece školske dobi. Program se trenutno provodi u 19 škola te educira preko 1200 učenika, roditelja i učitelja o zdravijim životnim navikama.  

Prehrambeni uzroci debljine u djetinjstvu i adolescenciji 

Iako se uzrok učestalosti pretilosti općenito može svesti na problem neravnoteže između unosa i potrošnje energije, istodobno je dobro poznato da razvoj pretilosti ovisi o više čimbenika te korelira s djetetovim razvojnim procesom.  

Čimbenici koji utječu na razvoj debljine u djetinjstvu uključuju:  

• prehranu,  
• socioekonomski status,  
• način života pojedinca,  
• prenatalnu anamnezu,  
• porodnu masu i  
• genetske faktore. 

Brza hrana i gazirana pića. Zabilježeno je da djeca i mladi koji više od dva puta dnevno konzumiraju gazirana bezalkoholna pića i najmanje jednom dnevno obrok brze hrane, imaju znatno veći rizik od prekomjerne mase ili razvoja pretilosti. Jasno je da takve namirnice zbog visokog udjela šećera, masti, a time i energije vode ka pozitivnoj energijskoj ravnoteži i nakupljanju suvišnog masnog tkiva.  

Preskakanje doručka. Osim toga, preskakanje doručka kritičan je čimbenik rizika za razvoj pretilosti. Brojne su studije ukazale na značajnu povezanost između preskakanja doručka i rizika od pretilosti.  

Industrijski prerađena hrana. Bitno je naglasiti da izazovu preobilja kalorija pridonosi više čimbenika. Poznato je da je energetski bogata i ultra-prerađena hrana iznimno dostupna, ali i privlačna djeci i adolescentima jer je dizajnirana da potiče centre za nagradu stimulacijom dopaminskih receptora u mozgu. Veličina porcije industrijski prerađenih proizvoda također je kritična, ali i učestalost konzumacije obroka izvan kuće te se gubi struktura zajedničkih obiteljskih obroka u danu. 

Nasuprot tome, konzumacija povrća najmanje dva puta dnevno može djelovati kao zaštitna preventivna mjera protiv prekomjerne mase i pretilosti. Stoga se pridržavanje obrazaca pravilne prehrane ključno za smanjenje stope prekomjerne mase i pretilosti kod djece i adolescenata. 

Lifestyle terapija za liječenje debljine 

Znanstvena istraživanja i klinička praksa pokazuju kako je učinkovit pristup liječenju debljine djece tzv. lifestyle terapija kroz program grupne podrške koja uključuje praćenje multidisciplinarnog tima stručnjaka.  

U program su uključena djeca i njihovi roditelji koji kroz inicijalne individualne dijagnostičke preglede i mjerenja, a potom kroz uključivanje u višemjesečne periodične sastanke u grupi podrške, prolaze kroz proces transformacije životnih navika. 

Moć medija i odgovornost medija 

Edukacija o pravilnoj prehrani više se ne događa isključivo unutar obitelji, već veliku ulogu imaju i obrazovne ustanove, javni sektor i mediji, ali i sama prehrambena industrija. 

Znanstveno je dokazano da mediji imaju moć u oblikovanju prehrambenih navika djece i adolescenata. Izloženost djece TV reklamama utječe na njihove preferencije i može povećati opasnost nastanka debljine.  

Ne zaboravimo da mediji mogu odgojiti djecu u smjeru zdravijih odabira, stoga je reguliranje i samoreguliranje (samostalna regulacija na razini prehrambene industrije) sadržaja i reklama namijenjenih djeci od iznimne važnosti za njihovu prehrambenu kulturu koja se formira u ranoj dobi.