Dan planeta Zemlje: pandemija nije usporila klimatske promjene

Na stranicama DHMZ-a objavljen je prijevod opširnog priopćenja kojeg je objavila Svjetska meteorološka organizacija, a koje donosi upozoravajuće podatke iz Izvješća o stanju globalne klime tijekom prošle godine. Podsjetimo, tijekom prošle godine u više se navrata optimistično pisalo o drastičnom smanjenju emisije stakleničkih plinova uslijed provođenja epidemioloških mjera, točnije ograničavanja kretanja. Nažalost, usporavanje klimatskih promjena i njihovih učinaka je izostalo.

Pa evo što se u izvješću, kojeg u cijelosti možete pročitati na stranicama DHMZ-a piše o utjecaju aktualne pandemije novog koronavirusa.

Dvostruki udarac

Ekstremno vrijeme u kombinaciji s COVID-om 19 dvostruki je udarac za milijune ljudi u 2020. godini. Ipak, prema novom izvješću koje je izradio WMO u suradnji sa širokom mrežom partnera, ekonomsko usporavanje zbog pandemije nije usporilo klimatske promjene i njihove učinke.

U Izvješću o stanju globalne klime u 2020. godini dokumentirani su pokazatelje klimatskog sustava, uključujući koncentracije stakleničkih plinova, povećanje temperature tla i oceana, povećanje razine mora, otapanje leda i smanjenje ledenjaka te ekstremno vrijeme. Također, ističu se učinci na socio-ekonomski razvoj, migracije i raseljavanje, sigurnost hrane te morske i kopnene ekosustave.

Jedna od tri najtoplije godine

Godina 2020. bila je jedna od tri najtoplije otkada postoje mjerenja, unatoč hlađenju La Niñe. Prosječna globalna temperatura zraka bila je oko 1,2 °C iznad predindustrijske razine (1850. – 1900.). Sljedećih šest godina nakon 2015. bile su najtoplije otkada postoje mjerenja. Razdoblje od 2011. – 2020. najtoplije je desetljeće otkada postoje mjerenja.

Prošlo je 28 godina otkada je WMO izdao prvo izvješće o stanju klime 1993., zbog zabrinutosti koje je tada potaknulo predviđanje klimatskih promjena. Dok se razumijevanje klimatskog sustava i računalne snage otada povećalo, osnovna poruka ostaje ista i sada imamo 28 godina više podataka koji pokazuju značajno povećanje temperature iznad kopna i mora kao i druge promjene poput porasta razine mora, otapanje morskog leda i ledenjaka te promjene u obličjima oborine. Time se naglašava pouzdanost znanosti o klimi koja se temelji na fizikalnim zakonima koji upravljaju klimatskim sustavom, rekao je prof. Peteri Talaas, glavni tajnik WMO-a.

Negativan trend u klimi se nastavlja

Svi ključni klimatski pokazatelji i informacije o njihovim učincima prikupljeni u ovom izvješću naglašavaju nemilosrdne klimatske promjene koje se neprestano nastavljaju te učestalost i jačanje ekstremnih događaja kao i velike gubitke i štetu koji ostavljaju traga na ljudima, društvima i gospodarstvu. Negativan trend u klimi nastavit će se i u nadolazećim desetljećima neovisno o našem naporu da se taj trend smanji. Stoga je potrebno ulagati u prilagodbu. Jedan od najjačih načina prilagodbe jest investirati u sustave ranog upozorenja te u mreže motrenja vremena. Nekoliko manje razvijenih zemalja imaju značajne nedostatke u svojim sustavima motrenja, a nedostaju im i umijeće prognoziranja vremena te službe za klimu i vodu, rekao je prof. Talaas.

Prof. Talaas pridružio se Antoniu Guterresu, glavnom tajniku UN-a, u objavljivanju WMO-ovog vodećeg izvješća na konferenciji za novinare održanoj 19. travnja u New Yorku. Ono dolazi uoči virtualnog Samita čelnika o klimi 22. i 23. travnja 2021. koji će predvoditi SAD. Predsjednik Biden nastoji pronaći načine kako da vodeće ekonomije potakne na smanjenje emisija stakleničkih plinova i ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama kako bi se povećanje temperature do kraja stoljeća zadržalo značajno ispod 2 °C (po mogućnosti 1, 5 °C) u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Ovo nam izvješće pokazuje da ne možemo gubiti vrijeme. Klima se mijenja, a učinci su već preskupi za ljude i planet. Ovo je godina za djelovanje. Države se moraju posvetiti nultoj stopi emisija do 2050. Znatno prije Konferencije o klimi (COP26) koja će se održati u Glasgowu, moraju predati svoje ambiciozne nacionalne planove o klimi kojima će zajednički smanjiti globalnu emisiju za 45 % do 2030. godine u odnosu na razine iz 2010. Ali moraju djelovati sada kako bi zaštitile ljude od katastrofalnih utjecaja klimatskih promjena, rekao je glavni tajnik UN-a.

COVID-19 dodatno je pogoršao stanje

U 2020. godini pandemija COVID-19 dodala je novu i nepoželjnu dimenziju vremenu, klimi te opasnostima povezanima s vodom, s dalekosežnim utjecajima na ljudsko zdravlje i blagostanje. Ograničenja u kretanju, gospodarski pad i poremećaji u poljoprivrednom sektoru pogoršali su učinke ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja duž cijelog lanca opskrbe hranom, povećavajući nesigurnosti opskrbe hrane i usporavajući dostavu humanitarne pomoći. Pandemija je također omela motrenje vremena te zakomplicirala napore za smanjenje rizika od katastrofa.

Izvješće pokazuje kako klimatske promjene predstavljaju rizik za ostvarivanje mnogih Ciljeva održivog razvoja, na temelju padajućih učinaka međusobno povezanih događaja. To može pridonijeti jačanju ili pogoršanju postojećih nejednakosti.

Učinci COVID-a

Prema podacima Društva međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, više od 50 milijuna ljudi tijekom 2020. godine bilo je dvostruko pogođeno katastrofama uzrokovanima klimom (poplave, suše i oluje) te pandemijom COVID-19. To je pogoršalo nesigurnosti u opskrbi hranom te potaknulo novi rizik za evakuaciju, opravak i operacije pomoći koje su povezane s događajima visokog učinka.

Ciklon Harold, koji je pogodio Fiji, Solomonske otoke, Tongu i Vanuatu, i koji je bio jedan od najjačih oluja ikada zabilježenih u Južnom Pacifiku, potaknuo je raseljenost ljudi koja se procjenjuje na 99.500. Zbog zatvaranja i karantena uzrokovanih COVID-om 19, operacije odgovora i opravka bile su otežane što je dovelo do kašnjenja u opskrbi opremom i pomoći.

Na Filipinima, iako je više od 180.000 ljudi bilo preventivno evakuirano uoči početka tropskog ciklona Vongfong (Ambo) sredinom svibnja, potreba za mjerama socijalne udaljenosti značila je da se stanovništvo ne može prevoziti u velikom broju, centri za evakuaciju mogli su se koristiti samo s pola kapaciteta.

U sjevernom dijelu središnje Amerike, humanitarna pomoć bila je potrebna za oko 5,3 milijuna ljudi, uključujući 560.000 ljudi koji su bili razmješteni u unutrašnjosti i prije početka pandemije. Odgovori na uragane Eta i Iota stoga su se pojavili u kontekstu složenih i isprepletenih ranjivosti.

Nesigurnosti u opskrbi hranom

Pandemija COVID-19 osakatila je poljoprivredne i hranidbene sustave, izvrćući razvojnu putanju i zaustavljajući ekonomski rast. Tijekom 2020., pandemija je izravno utjecala na opskrbu hranom i potražnju, s prekidima u lokalnim, nacionalnim i globalnim opskrbnim lancima, ugrožavajući pristup farmama, izvorima i uslugama koje su potrebne kako bi se održala poljoprivredna proizvodnja i omogućila opskrba hranom. Prema podacima FAO postavljeni su značajni izazovi kako bi se upravljalo nemogućnošću opskrbom hranom koja je nastala kao rezultat ograničenja kretanja, a osim toga popraćena je katastrofama povezanih s klimom.

Lekcije i mogućnosti za poboljšanje klimatskih akcija

Prema podacima Svjetskog monetarnog fonda, trenutna globalna recesija uzrokovana pandemijom COVID-19 može predstavljati izazov za donošenje politika potrebnih za ublažavanje. No, ona istovremeno pruža mogućnosti da se gospodarstvo postavi na zeleniji put poticanjem ulaganja u zelenu i otpornu javnu infrastrukturu, podupirući tako BDP i zapošljavanje u fazi oporavka.

Politike prilagodbe koje su usmjerene na jačanje otpornosti na promjenjivu klimu, kao što je ulaganje u infrastrukturu otpornu na katastrofe te u rane sustave upozorenja, podjela rizika preko financijskih tržišta i razvoj mreža socijalne sigurnosti, mogu ograničiti učinke šokova uzrokovanih vremenom i pomoći gospodarstvu da se brže opravi.