Čuvajte svoje pse: i životinje mogu doživjeti toplotni udar

Toplotni udar je stanje opasno za život kada se životinja pregrije i ne može se riješiti viška topline. Višak topline životinja može proizvesti sama (trčanjem ili intenzivnim vježbanjem tijekom toplog vremena) ili znatno češće taj višak dolazi iz okoline (mali nedovoljno ventilirani prostori, najčešće automobil).

Za razliku od ljudi, koji se hlade znojenjem i imaju znojne žlijezde po cijelom tijelu, psi imaju znojne žlijezde samo na jastučićima šapa, pa se većim dijelom hlade dahtanjem.

Rizične skupine

Na toplotni udar su posebno osjetljive:

• brahiocefalične pasmine tj. pasmine sa spljoštenom njuškom (francuski buldog, engleski buldog, bokser, mops, pekinezer itd.),
• pretile životinje i
• životinje koje pate od kardiovaskularnih bolesti.

Pri temperaturi od 42 °C dolazi do oštećenja i odumiranja stanica te denaturacije proteina koji dovode do zatajenja vitalnih organa i oštećenja mozga. Ako organizam dosegne tu temperaturu, vrlo je bitno sniziti ju u što kraćem roku kako bi se izbjegla smrt.

Simptomi toplotnog udara

Životinje koje su doživjele toplotni udar:

• slabe su i onemoćale,
• mogu se javiti napadaji slični epileptičnim, grčenja i nesvjestica,
• ubrzano i plitko dišu, odnosno dahću,
• temperatura je povišena, ponekad viša i od 41 °C,
• uške su zacrvenjene s unutarnje strane, a sluznica usne šupljine je crvena poput cigle ili blijeda, ovisno o trajanju ovoga stanja,
• na sluznicama je moguće primijetiti točkasta krvarenja, životinja može povraćati krv i imati krvavi proljev.

Pružanje prve pomoći i liječenje

Prilikom pojave ovih znakova nužno je životinju hitno ohladiti, najbolje prohladnom vodom (nikako hladnom zato što se stanje može pogoršati). U slučaju poremećaja svijesti treba staviti na glavu kockice leda umotane u tkaninu. Važno je kontrolirati tjelesnu temperaturu; kada padne ispod 39,5°C prestati s rashlađivanjem.

Životinju treba hitno odvesti veterinaru tek nakon što ste pokušali s rashlađivanjem kako bi se primijenila terapija hladnom infuzijom, diureticima, po potrebi klizmama i kisikom, u nekim slučajevima antibioticima i antiaritmicima. Terapija je agresivna i često životinja mora po nekoliko dana ostati na promatranju. Dođe li do poremećaja u zgrušavanju krvi, bit će potrebna transfuzija krvi ili plazme. U nekim slučajevima, kada pregrijavanje predugo traje, i uz najveći trud vlasnika i veterinara životinje ugibaju zbog zatajenja bubrega i vitalnih organa.

Važno je zapamtiti

Životinje se nikada ne smije ostaviti zatvorene u autu u toplim danima, niti ih se ostavljati na žarkom suncu jer u tom slučaju mogu dobiti sunčanicu. Bitno im je uvijek osigurati dovoljnu količinu vode te izbjegavati šetnje i aktivnosti u vrijeme najveće vrućine (od 10 do 19 sati).

Izvor: Vet-iva pet