Bolesti crijeva čija pojavnost sve više raste, a teško se liječe

Upalne bolesti crijeva su idiopatske, upalne, kronične bolesti probavnog sustava nepredvidljiva tijeka. Prema epidemiološkim podatcima raste im incidencija, a u patogenezi bolesti prepoznati su genetski faktori i faktori okoliša.

Upalne bolesti crijeva mogu, uz upalu probavne cijevi, izazvati patološke promjene i na drugim organima kao što su koža, oči ili zglobovi. Unutar skupine upalnih bolesti crijeva razlikujemo nekoliko entiteta, od kojih su najpoznatiji Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.

Crohnova bolest

Crohnova bolest je kronična upala crijeva za koju je tipično da zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke. Najčešće se pojavljuje u najnižem dijelu tankog crijeva (ileumu) i u debelom crijevu, ali se može pojaviti u bilo kojem dijelu probavnog sustava od usta do anusa.

Posljednjih nekoliko desetljeća Crohnova bolest je postala češća i u zapadnim zemljama i u zemljama u razvoju. Pojavljuje se približno jednako u oba spola i ima tendenciju pojavljivanja u obiteljima koje u anamnezi imaju i ulcerozni kolitis. Mnogi slučajevi počinju u dobi prije 30. godine, većinom između 14. i 24. godine.

Simptomi, dijagnosticiranje i liječenje

Najčešći rani simptomi Crohnove bolesti su:

• kronični proljev,
• grčevita bol u trbuhu,
• povišena temperatura,
• gubitak apetita i
• gubitak tjelesne mase.

Liječnik može osjetiti nakupinu ili punoću u donjem dijelu trbuha, najčešće na desnoj strani.

Česte upalne komplikacije su suženje crijeva, nenormalni kanali koji se spajaju (fistule) i nakupine gnoja (apscesi). Mogu se razviti fistule koje spajaju dva različita crijevna područja, ali mogu povezivati crijevo i mjehur ili crijevo i površinu kože, naročito oko anusa. Kad Crohnova bolest zahvati debelo crijevo, obično se pojavljuje krvarenje iz rektuma.

Liječnik može posumnjati na Crohnovu bolest u svakoga s ponavljajućim grčevitim bolovima u trbuhu, proljevom i gubitkom tjelesne mase. U laboratorijskim nalazima može se vidjeti porast upalnih parametara uz smanjenu razinu željeza, vitamina B12 i vitamina D u krvi. Također će biti povišen kalprotektin u stolici. Neizostavan je dio endoskopska obrada (ezofagogastroduodenoskopija /EGDS/ i kolonoskopija), a za verificiranje komplikacija u vidu striktura, fistula i opsega bolesti, korisna je MR enterografija.

U terapiji se koriste 5-aminosalicilati (sulfasalazin i mesalazin), glukokortikoidi (prednizon, budezonid), imunomodulatori (npr. azatioprin, metotreksat) te biološka terapija (npr. infliksimab, adalimumab, vedolizumab, natalizumab).

Ulcerozni kolitis

Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva obilježena ponavljanim epizodama upale ograničene na sluznicu debelog crijeva. Gotovo uvijek uključuje završni dio debelog crijeva, odnosno rektum, a  može se proširiti i na ostale njegove dijelove. Crijevo je zahvaćeno u kontinuitetu, te za razliku od Crohnove bolesti, za ulcerozni kolitis nisu karakteristične strikture, fistule i apscesi.

Simptomi, dijagnosticiranje i liječenje

Bolesnici najčešće imaju:

• krvave stolice uz sluz,
• vjetrove, bolove i grčeve u trbuhu, uz gubitak tjelesne mase,
• umor i, nerijetko,
• porast tjelesne temperature.

Poput Crohnove bolesti, ulcerozni kolitis je povezan s bolestima koje zahvaćaju druge dijelove tijela. Tako osoba može imati i upalu zglobova (artritis), upalu bjeloočnice (episkleritis), upaljene kožne čvoriće (eritema nodozum) i plavocrvene bolne rane na koži koje sadrže gnoj (pioderma gangrenozum).

U dijagnostici se, u prvom redu, treba učiniti laboratorijska obrada te analiza stolice, uz kalprotektin. Također je važna endoskopska obrada s uzorcima za patohistološku dijagnostiku.

Cilj u liječenju je postići endoskopsku, histološku i kliničku remisiju. Također se kao kod Crohnove bolesti koriste 5-aminosalicilati, glukokortikoidi, imunomodulatori ili biološka terapija.