Blago iz košnice: ljekovita moć pčelinjeg kruha

Pčelinji kruh ili perga je pčelinja hrana. Pčele sakupljaju pelud i unose ga u košnicu. Utiskuju ga u saće i oblažu svojom slinom i nektarom te konzerviraju medom. U pčelinjim izlučevinama puno je vrijednih enzima, a u samom saću i mliječnokiselinskih bakterija i kvasaca koji fermentiraju pelud te nakon nekoliko mjeseci nastaje perga. Naziv „pčelinji kruh“ dobio je zato što ga pčele slažu u male kruščiće koji služe kao hrana mladim pčelama i matici. Iz njega mlade pčele, pored ostalih nutrijenata, dobivaju potrebne proteine i mast za rast i razvoj.

Fermentirana perga sazrijeva otprilike 15 dana i nakon toga se može vaditi posebnim vadilicama. Konzervira se medom i odlaže u staklene bočice koje se čuvaju na tamnom i hladnom mjestu. Perge je vrlo malo jer je prikupljanje komplicirano i nema je puno, odnosno mora je se ostaviti dovoljno kako bi pčele imale hranu za razvoj potomstva. Pčelari savjetuju da se uzima samo kad je višak u košnici, a to je obično na vrhuncu razvoja pčelinjih zajednica ili nakon jake peludne paše. Perga se zasad ne može proizvoditi umjetnim putem.

U čemu je tajna ljekovitosti pčelinjeg kruha?

Tijekom fermentacije pucaju celulozne veze u stanicama peluda te se oslobađaju mikronutrijenti. Zato je perga za čovjeka iskoristivija od ostalih mednih proizvoda jer čovjek nema enzime za razgradnju celuloze.

Znanstvena istraživanja perge su dokazala da je bogata brojnim aktivnim supstancijama: fenolnim kiselinama, flavonoidima, proantocijanidinima, vitaminima i mineralima. Sadrži više od 250 različitih spojeva.

Omjeri mikroelemenata, kao i masti, proteina i vode variraju i ovise o vrsti prikupljenog peluda te o klimatskim uvjetima. Sadržaj vlage najmanji je u pergi iz Kirgistana, a najviši u brazilskim uzorcima. Od šećera sadrži  fruktozu, glukozu, saharozu i maltozu. U filipinskoj pergi može se pronaći i manitol (šećerni alkohol). Esencijalne aminokiseline također su u najvećem postotku pronađene u uzorcima sa Filipina. Od masnih kiselina najzastupljenije su omega-6 i omega-3, a najmanje ih je nađeno u pergi iz Južne Afrike. Ukupne masti najniže su u uzorcima iz Meksika, a najviše u onima iz Irana. Od vitamina sadrži sve vitamine B skupine, C, D, E i K te beta karoten. Od minerala sadrži gotovo sve: dušik, fosfor, sumpor, natrij, kalij, kalcij, željezo, magnezij, mangan. Sadrži u tragovima kadmij i olovo, no ne u količinama koje bi na ikoji način mogle biti štetne.

COVID potaknuo istraživanja perge

Iako se za pergu i njenu ljekovitost zna od davnina jer je navode još povijesni zapisi drevnih Egipćana, znanstvenici se do nedavno nisu previše zanimali za njeno istraživanje. Naime, med i medni proizvodi oduvijek su se smatrali zdravima, pa nije bilo brojnih istraživanja.

No pojavom virusa SARS-CoV-2, odnosno bolesti COVID-19, znanstvenici su počeli istraživati brojne prirodne proizvode, a posebno pčelinje koji se koriste kao apiterapija, kako bi dokazali njihovu ljekovitost. Smatra se da pčelinji proizvodi imaju stvaran utjecaj na imunosni status čovjeka jer potiču stvaranje antitijela, sazrijevanje imunosnih stanica i potiču adaptivni imuni odgovor.

Radovi koji su objavljeni od početka pandemije COVID-19, ukazuju da medni proizvodi imaju određenu antivirusnu aktivnost zahvaljujući sadržaju polifenola, flavonoida i izoflavona. Posebno je važan kvercetin koji je u laboratorijskim uvjetima pokazao zaustavljanje prodora SARS-CoV u stanice. Kvercetin je inače najzastupljeniji bioflavonoid upravo u pčelinjem kruhu. O pergi ili pčelinjem kruhu (engl. bee bread) objavljeno je preko 100 znanstvenih članaka.

Što liječi pčelinji kruh?

Perga se preporučuje za liječenje:

• upalnih procesa, posebno prostate i crijeva (kolitis),
• infekcije Helicobacter Pylori,
• visokog krvnog tlaka i
• anemije.

Smatra se da pčelinji kruh duljom upotrebom osnažuje imunosni sustav. Preporučene doze su:

• 2 g dnevno za odrasle,
• 1 g za djecu od 4 do 12 godina te
• ½ g za djecu u dobi od 2 do 4 godine.

Kao i med, kuglice perge treba polako otapati u ustima te se pola sata suzdržavati od konzumacije hrane ili pića.