Artroskopska operacija ramena: minimalno invazivan zahvat kojeg se ne treba bojati

Rameni zglob je specifična struktura koja se sastoji od koštanog dijela nadlaktične kosti (humerusa), koštanog dijela lopatice (scapula), koštanog dijela ključne kosti (clavicula) te mekih tkiva – ligamenata, čahure te hrskavičnog dijela. Rameni zglob sadrži nekoliko tetiva vitalnih za fiziološku pokretljivost. Nazivaju se tetive rotatorne manšete, strukture koja je odgovorna za aktivne pokrete u svim smjerovima. Oko zgloba ramena nalazi se nekoliko mišića koji ga štite.

To je zglob s najvećom pokretljivošću, ali ta pokretljivost ima svoju cijenu – povećan rizik od nastanka raznih ozljeda i promjena.

Uzroci bolova u ramenu

Da bismo se orijentirali o uzroku bola u ramenu, uz pregled ortopeda, potrebno je učiniti i dodatnu dijagnostičku obradu u vidu ultrazvuka, rendgenske obrade ili magnetske rezonance. Razlog bolova u ramenu vezan je i uz aktivnosti pacijenta, pa tako u mlađoj i aktivnijoj populaciji često nalazimo upalu i ozljede tetiva te ligamenata. Vrlo često se na pregled javljaju sportaši, kod kojih pojačani napori u ramenu uzrokuju nastanak prenaprezanja anatomskih struktura.

Nestabilnost ramena posebna je cjelina koja često uzrokuje bolove prilikom pokreta, ali i u mirovanju. Zbog neproporcionalnosti u veličini zglobnih tijela, pojačana opterećenja zgloba mogu dovesti do „labavosti”, točnije, nestabilnosti ramena. Često se kod pacijenata javljaju i „iščašenja” ramenog zgloba.

Kod (uglavnom) starijih pacijenata, dolazi do nastanka „vapna” ili kalcifikata u ramenu. Uzrok stvaranja kalcifikata u zglobu ramena nije utvrđen, ali stanje prolazi nakon nekog vremena. Ipak, bolovi koji se ovdje javljaju, često noću, mogu biti vrlo jaki.

Artrotske promjene ramena čest su uzrok nastanka bolova. Iako rameni zglob nije opterećen kao zglobovi nogu, ipak se s vremenom javlja propadanje zglobne hrskavice i ostalih struktura. Ubrzano javljanje ovih promjena prisutno je nakon ozljede ramena, bilo da se radi o prijelomu kostiju, većim ozljedama mišića, ligamenata i sl. Prijelomi u području ramenog zgloba posljedica su jačih trauma i nerijetko zahtijevaju čim raniju kiruršku intervenciju.

Mogućnosti liječenja

U početku se gotovo uvijek poduzima konzervativno liječenje. Danas postoji nekoliko oblika takvog liječenja. Klasična fizikalna terapija dobro je poznata te se sastoji od primjene terapeutskog programa, primjerice elektroterapije, ultrazvučne, laserske i magnetoterapije, vježbanja, kineziotapinga, masaža i drugog.

Određene indikacije idealne su za terapiju autolognim kondicioniranim serumom, odnosno terapiju vlastitom centrifugiranom krvlju.

Opis zahvata

Artroskopska operacija ramena minimalno je invazivan zahvat koji vraća funkciju vašem ramenu i, kao takav, predstavlja standard u kirurškom liječenju.

Prije zahvata potrebno je učiniti laboratorijsku obradu s posebnim naglaskom na parametre zgrušavanja krvi. Potom slijedi pregled specijalista anesteziologa, a dan prije zahvata uzimanje lijeka protiv zgrušavanja krvi (tromboprofilaksa). Artroskopske operacije ramena izvode se u općoj anesteziji – pacijent nije budan, a anesteziološki tim prati sve vitalne funkcije prije, za vrijeme i nakon operacije.

Artroskopska operacija ramena izvodi se ambulantno, dok je u pojedinim slučajevima ipak potrebno prenoćiti. U češće operacije ramena ubrajaju se artroskopske rekonstrukcije tetiva, tzv. rotatorne manšete, kao i artroskopske operacije uslijed nestabilnosti ramena.

Navedene operacije zahtijevaju bogato iskustvo kirurga koje je, uz korištenje posebne medicinske opreme i najkvalitetnijeg kirurškog materijala, neophodno za postizanje uspješnog konačnog rezultata.

Kroz dva do tri mala reza kože manjih od dva centimetra, moguće je pristupiti zglobu ramena endoskopom (kamerom). Vizualizira se zglob, a kirurški tim prati na ekranu tijek operacije. Tako se odstranjuju sluzne vrećice, koštane izrasline i višak mekog tkiva, a uz pomoć specijalnih instrumenata, moguće je sanirati i ozlijeđenu tetivu. Tako okolno tkivo ostaje netaknuto, što omogućava brže vraćanje funkcije ramena. I estetski je rezultat znatno prihvatljiviji. Jednako tako, tijek oporavka znatno je skraćen, što pacijentu omogućava brži povratak svakodnevnim aktivnostima.

U rijetkim slučajevima potrebno je artroskopsku metodu operacije prevesti u takozvanu otvorenu metodu, što uključuje veći operativni rez kako bi se zahvat izveo po planu.

Tijek oporavka

Nakon popuštanja anestezije, tijekom nekoliko se dana javlja bol koja se može umanjiti primjenom analgetika. Pripazite pritom da liječnika upozorite na eventualno postojanje alergije na određeni lijek.

Odmah nakon zahvata postavlja se, zbog zaštite operiranog područja, imobilizacija ramena u obliku ortoze, čija primjena ovisi o samoj vrsti zahvata. Ponekad se može javiti poslijeoperacijsko krvarenje u područje zgloba, što je povezano s tretiranjem lokalnog stanja. Mišićna slabost uobičajena je pojava.

Vrlo brzo pacijent se upućuje na doziranu fizikalnu terapiju pod kontrolom kirurga. Terapiji je potrebno pristupiti s pažnjom, kako bi se izbjegla eventualna oštećenja operiranog tkiva i ubrzao oporavak.

U Poliklinici Ribnjak iskusni specijalistički tim ortopeda, nakon pregleda i učinjene ultrazvučne dijagnostike, postavlja dijagnozu te vam predlaže optimalno rješenje vašeg problema.