Ako uzimate lijekove, morate misliti i o prehrani

Većini lijekova koji se uzimaju na usta, djelovanje može poremetiti prisustvo hrane. Hrana može utjecati na apsorpciju, metabolizam i izlučivanje lijeka, a jednako tako i lijekovi mogu utjecati na hranjive sastojke naše prehrane.

Interakcije hrane i lijekova

Interakcije hrane i lijekova individualno mogu biti različite, ovisno o zdravstvenom stanju, dobi i prehrambenim navikama pojedinca, no izraženije su u populaciji vrlo mladih te u osoba starije dobi. Naime, starije osobe češće boluju od kroničnih bolesti i uzimaju više lijekova, a slabija funkcija bubrega i jetre razlog je slabijem metaboliziranju te eliminaciji lijekova.

Oralno primijenjen lijek kroz jednjak prolazi do želuca gdje je već potpuno ili djelomično razgrađen, apsorbira se kroz sluznicu tankog crijeva u krvotok, potom dolazi u jetru gdje se razgrađuje (metabolizira) i takav odlazi dalje krvotokom u tkiva, tj. na mjesto djelovanja. Tijekom čitavog tog puta može doći do reakcije s hranom.

Prisutnost hrane u želucu može utjecati na djelovanje lijeka – primjerice, masna hrana usporava pražnjenje želuca, pa je lijek duže izložen želučanoj kiselini, intenzivno se razgrađuje i time se umanjuje njegova djelotvornost. Kod nekih lijekova preporučuje se izbjegavati određenu vrstu hrane; npr. tamno zeleno povrće bogato je vitaminom K i smanjuje djelovanje oralnih antikoagulansa.

Uzimati lijek prije ili poslije jela?

Uobičajeno je pitanje pacijenta treba li uzimati lijek prije ili poslije jela? Ima lijekova kod kojih to nije važno, no neki lijekovi imaju veću djelotvornost kada se uzimaju na prazan želudac (većina antibiotika, preparati željeza…). S druge strane, oralni hipoglikemici (za smanjenje šećera u krvi) najbolje djeluju ako se uzimaju za vrijeme obroka.

Lijekovi često nepovoljno djeluju na sluznicu probavnog sustava, a mogu čak uzrokovati i ozbiljnije komplikacije kao što su krvarenja i perforacije. To se, prije svega, odnosi na skupinu nesteroidnih antireumatika (NSAR), lijekova koji se vrlo često koriste protiv bolova i kupuju u ljekarnama bez recepta. Takve lijekove treba uzimati poslije obroka, a posebno osjetljive osobe trebaju ih izbjegavati, odnosno posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom i odabrati one najmanje štetne.

S kojom tekućinom popiti lijek?

Lijekove koji se uzimaju na usta lakše je progutati s malo tekućine, no nije nevažno s čime.

Poznato je da sok od grejpa ulazi u interakciju s gotovo svim lijekovima, a najviše s antihipertenzivima (protiv visokog tlaka), hipolipemicima (protiv povećanih masnoća), hormonima, nekim vrstama antibiotika, antihistaminicima (protiv alergija) te s lijekovima protiv tjeskobe i nesanice (anksiolitici i sedativi). Sok od grejpa, zbog flavonoidnih spojeva koje sadrži, može značajno povećati apsorpciju lijeka, tj. proizvesti učinak kao da je uzeta višestruko veća doza.

Kalcij iz mlijeka veže se s molekulama nekih antibiotika (tetraciklini, makrolidi) i čini ih time značajno manje djelotvornima.

Ne preporučuje se lijekove uzimati ni s kofeinskim napitcima (kava, čaj, Coca-cola) jer nekim lijekovima sprečavaju apsorpciju (npr. antipsihotici).

Zato je najbolje tabletu ili kapsulu uzeti s vodom.

Kako lijekovi utječu na hranu?

Kao što hrana može utjecati na apsorpciju lijeka, tako i neki lijekovi mogu ometati apsorpciju nutrijenata. Posljedice toga mogu biti nedostatne količine pojedinih vitamina i minerala. Npr. zbog ubrzanog prolaza hrane u probavni sustav, pretjerana uporaba laksativa smanjuje apsorpciju vitamina A, D, E i K.

Hormonalni kontraceptivi interferiraju s metabolizmom folne kiseline i vitamina B6, pa se ženama koje ih uzimaju preporučuje nadoknada tih vitamina u namirnicama.

Zaključno

O utjecaju hrane na djelovanje lijekova, kao i o utjecaju pojedinih lijekova na prehrambeni status,  trebalo bi voditi brigu pri propisivanju lijekova, kao i pri odabiru lijekova za samoliječenje. 

Prije uzimanja lijekova, čitajte upute proizvođača u pakiranju, a za savjet pitajte svog liječnika ili ljekarnika.