8 stvari koje bi svaka žena trebala znati o menopauzi

Menopauza je prirodno i neizbježno razdoblje u životu svake žene i sa sobom često nosi mnoge promjene i nova iskustva. Te brojne promjene koje se događaju u tijelu žene mogu se prezentirati na različite načine, zbog čega žene često imaju mnoga pitanja.

Ovom prilikom donosimo vam nekoliko najčešćih pitanja o menopauzi s odgovorima koji vam mogu pomoći u boljem razumijevanju perioda koje ste započele, već prošle ili vas jednom u budućnosti čeka.

Što je menopauza, a što su peri i postmenopauza?

Menopauza je prirodno razdoblje u životu žene kad ona prestaje imati mjesečna menstrualna krvarenja. Drugim riječima, menopauza je posljednja menstruacija u životu, a njezina se dijagnoza može postaviti kada žena unazad godinu dana nije imala menstrualna krvarenja.

Menopauza je normalan dio procesa starenja ženskog organizma i posljedica je smanjenja koncentracije ženskih spolnih hormona u tijelu. S godinama se smanjuje reproduktivna sposobnost žene, jajnici proizvode sve manje količine estrogena te se posljedično mijenjaju i kvaliteta i trajanje menstrualnih ciklusa. Osim toga, smanjenje razine ženskih spolnih hormona utječe na gotovo sve organske sustave u tijelu žene, a te se promjene manifestiraju različitim simptomima. Kad nastupi menopauza, jajnici žene su prestali proizvoditi jajne stanice i većinu estrogena, a reproduktivna sposobnost žene trajno prestaje.

Perimenopauza je razdoblje prije menopauze, a može trajati i do deset godina. Obično počinje u četrdesetim godinama života, ali može i ranije, odnosno kasnije. U tom razdoblju jajnici postepeno gube svoju funkciju proizvodnje jajnih stanica i lučenja estrogena. Menstrualni ciklusi počinju biti nepravilni, a mogu se javiti i nepravilna krvarenja između ciklusa. Godinu do dvije prije menopauze dolazi do naglog pada razine estrogena u organizmu i u to se vrijeme najčešće počinju javljati tipični simptomi menopauze.

Postmenopauza je razdoblje nakon menopauze, odnosno razdoblje nakon što je prošla najmanje godina dana od posljednjeg menstrualnog krvarenja. Kod nekih žena već na početku ovog razdoblja dolazi do značajnog smanjenja intenziteta simptoma, dok se kod drugih simptomi znaju povremeno javljati i godinama nakon menopauze. U razdoblju postmenopauze, žene su pod povećanim rizikom od razvoja brojnih zdravstvenih komplikacija poput osteoporoze i srčanih bolesti.

Što je prijevremena menopauza?

Prijevremena menopauza je nastup menopauze prije 40. godine života, a uzroci njezine pojave mogu biti razni. Takvo se stanje može javiti spontano, kao posljedica nekih autoimunih bolesti, kromosomskih poremećaja ili može biti potaknuto djelovanjem nekog vanjskog čimbenika kao što je, primjerice, kemoterapija ili zračenje.

U svakom slučaju, posljedica je značajan pad razine estrogena koji sa sobom nosi gubitak reproduktivne sposobnosti i brojne zdravstvene probleme.

Kada menopauza obično počinje i koliko traje?

Većina žena ulazi u razdoblje menopauze između 45. i 55. godine života, najčešće iza pedesete. Najznačajniju ulogu u tome kada ćete točno ući u menopauzu imaju genetika i nasljeđe. To znači da ćete vjerojatno u menopauzu ući u godinama u kojima je vaša majka ušla, s mogućnošću odstupanja od nekoliko godina.

Istraživanja su pokazala i da je pušenje jedan od čimbenika koji može ubrzati ulazak u menopauzu, s obzirom na to da ima dokazano negativni utjecaj na funkciju jajnika.

Početak i trajanje menopauze, odnosno njezinih simptoma, variraju od žene do žene. Kao što je već prethodno rečeno, razdoblje perimenopauze može trajati i do deset godina, a već se tada mogu početi osjećati određeni simptomi koji postaju učestaliji i intezivniji kako se menopauza bliži.

U prosjeku, simptomi traju četiri do pet godina nakon posljednje menstruacije. Nakon toga se prorjeđuju ili u potpunosti nestaju, ali kod nekih žena mogu potrajati i desetak godina.

Kako ću prepoznati ulazak u menopauzu?

U razdoblju prije menopauze, vjerojatno ćete primijetiti neke simptome i promjene na tijelu. Prije svega, vaši menstrualni ciklusi će postati neredoviti, a krvarenja nepravilna. To je znak opadanja funkcije jajnika i sasvim je normalna pojava. Uz to, neki od simptoma koje ćete moći primijetiti su:

• osjećaj umora i iscrpljenosti
• napadaji vrućine (valunzi)
• promjene raspoloženja
• noćno znojenje
• poteškoće sa spavanjem
• smanjena seksualna želja (libido)
• dobivanje na tjelesnoj težini
• glavobolje i vrtoglavice
• problemi s mokraćnim sustavom
• vaginalna suhoća
• promjene na koži i kosi
• problemi s pamćenjem
• bolovi u zglobovima i mišićima i dr.

Trebate imati na umu da nije svaka od navedenih promjena nužno povezana samo s menopauzom i da uvijek postoji mogućnost da u njezinoj pozadini leži neki drugi zdravstveni problem. Stoga, ako su vam neki od simptoma poput problema s pamćenjem te osjećaja iscrpljenosti jako naglašeni, svakako se preporučuje da se javite svome liječniku kako bi se utvrdio točan uzrok tih problema.

Može li menopauza izazvati psihičke simptome poput nesanice i depresije?

Estrogen, između ostalog, djeluje i na mozak i živčani sustav te regulira razinu „sretnih“ hormona u mozgu. Smanjenje njegove koncentracije koje se javlja zbog pada funkcije jajnika stoga može uzrokovati mentalne smetnje i psihičke simptome. Ovi se simptomi često javljaju u razdoblju menopauze, a uključuju promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem, depresiju, anksioznost i kronični umor. Česti su i problemi s koncentracijom, manjak motivacije, iritabilnost, pa čak i agresivnost.

Kao posljedica takvih promjena može doći do smanjenja učinkovitosti na poslu, usporenog snalaženja u uobičajenim svakodnevnim situacijama ili narušavanja privatnih odnosa. Ove promjene mogu značajno umanjiti kvalitetu života žene, stoga se ne smiju zanemarivati.

Postoji li lijek za neugodne simptome menopauze?

Ako vas simptomi menopauze jako muče, svakako preporučujemo da popričate sa svojim liječnikom o mogućnosti terapije. Simptomi menopauze se najbolje kontroliraju primjenom hormonskog nadomjesnog liječenja, odnosno estrogena ili estrogena i progesterona. Propisuje se najmanja doza koja je djelotvorna kroz određeno vrijeme, ovisno o vašim simptomima i zdravstvenom stanju.

Važno je naglasiti kako nisu sve žene kandidati za hormonsku nadomjesnu terapiju, s obzirom na to da ona, kao i svaki lijek, sa sobom nosi određene rizike. Nadomjesne hormone ne bi trebale primjenjivati žene koje imaju karcinom, koje su imale karcinom dojke ili endometrija, one koje su preboljele duboku vensku trombozu i slično. O tome će vas najbolje savjetovati vaš liječnik nakon uzimanja vaših zdravstvenih podataka, kliničkog pregleda i, po potrebi, određenih laboratorijskih pretraga.

Estrogen se može primjenjivati i lokalno. Žene koje imaju problema s vaginalnom suhoćom mogu lokalno primjenjivati kreme s niskom dozom estrogena. Lokalna primjena estrogena ne pomaže u smanjenju sistemskih simptoma poput napadaja vrućine ili noćnog znojenja. Primjena niske doze antidepresiva može pomoći ženama koje imaju izražene simptome napadaja vrućine.

Nekim ženama može pomoći i primjena alternativnih pripravaka, ali njihova djelotvornost nije znanstveno dokazana. Prije početka uzimanja bilo kakvih biljnih pripravaka ili suplemenata, preporučujemo da se savjetujete sa svojim liječnikom.

Je li hormonsko nadomjesno liječenje sigurno?

Hormonsko nadomjesno liječenje je generalno sigurno, ali sa sobom nosi određene rizike. Također, nije prikladno za sve žene te ima mnogo kontraindikacija. Primjena hormonske terapije može značajno umanjiti simptome poput napadaja vrućine, nepravilnih krvarenja ili vaginalne suhoće te poboljšati opće stanje i raspoloženje. Primjena estrogena ima povoljan utjecaj na kosti i sprječava razvoj osteoporoze, a prema istraživanjima, smanjen je i rizik od karcinoma debelog crijeva kod žena koje koriste hormonsku terapiju.

Međutim, istovremeno se povisuje rizik od srčanih bolesti, karcinoma dojke i moždanog udara, osobito ako se takva terapija koristi dulje od pet godina. Stoga je potrebno prvenstveno procijeniti sve potencijalne prednosti i rizike za ženu koja planira započeti hormonsko nadomjesno liječenje, a zatim odrediti najmanju dozu koja je djelotvorna te je primjenjivati u što kraćem vremenu koje za ženu donosi poboljšanje u simptomima.

Koje se komplikacije mogu razviti nakon menopauze?

Smanjenje koncentracije estrogena ima velik utjecaj na fiziologiju i opće zdravlje žene. Menopauza je stoga povezana s brojnim zdravstvenim komplikacijama. Nakon menopauze žene imaju povećan rizik razvoja osteoporoze, smanjenja gustoće kostiju i pojave fraktura. Također, povišen je rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara.

Demencija i kognitivne poteškoće zajedno s psihijatrijskim poremećajima poput depresije također se nerijetko javljaju kod žena u postmenopauzi. Mogu se javiti i problemi s mokraćnim sustavom i zadržavanjem mokraće, slabljenje vida te katarakta. Česta pojava je i dobivanje na tjelesnoj težini, usporen metabolizam i otežano mršavljenje.

Više pitanja i stručnih odgovora o menopauzi potražite na stranicama Poliklinike Mazalin.