Magistra Iva Falak Urlić: lice s naslovnice novog ADIVA nagradnog kataloga  

Često smo u potrazi za stručnim savjetima koji su vezani uz naše zdravlje. Zanima nas ublažavanje simptoma, poboljšanje zdravlja, ispravna primjena bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda. Do stručnog i provjerenog odgovora na ta, ali i mnoga druga slična pitanja, najbrže možemo doći u ljekarnama.

Upravo vam iz tog razloga predstavljamo magistru farmacije Ivu Falak Urlić, koju će posjetitelji ZU Ljekarne Falak sigurno prepoznati. Iva Falak Urlić također je lice s naslovnice novog ADIVA nagradnog kataloga Vjerni zdravlju.

Magistra Iva Falak Urlić dolazi iz farmaceutske obitelji te se profesionalno bavi farmacijom već 15 godina. Tvrdi da su ljudi s kojima radi jedan od čimbenika da se čovjek osjeća ugodno na svom radnom mjestu, a svojim pacijentima savjetuje da osluškuju svoje tijelo i stave svoje zdravlje na prvo mjesto.

10 kratkih pitanja i odgovora

1) Rad s pacijentima ili ostali ljekarnički zadatci (magistralni…)?

Rad s pacijentima

2) Najčešća rečenica/poštapalica ljekarnika?

Znate li kako trebate uzimati terapiju?

3) Što je najveći stres u ljekarni?

Defekture lijekova i tehnički problemi poput smetnji rada CEZIH-a i interneta.

4) Pacijenti koji propitkuju ili pacijenti koji „šute“?

Pacijenti koji propitkuju.

5) Ljekarnička kuta (hlače ili suknja)?

Kuta i hlače.

6) Kolači ili pršut?

Pršut.

7) Skriveni talent?

Uređivanje i slaganje polica u ljekarni.

8) Da niste ljekarnik, što biste bili?

Bavila bih se uređivanjem interijera, uživam u tome.

9) Što vas pacijenti smiju pitati? A što ne?

Sve što ih zanima u svezi njihove terapije i zdravlja.

10) Što biste s osvojenim jackpotom?

Dio sigurno poklonila u humanitarne svrhe, a dio potrošila na putovanje.

Molimo vas ukratko se predstavite našim čitateljima.

Ja sam Iva Falak Urlić, voditeljica ZU ljekarne Falak s jedinicama u Makarskoj i Zagrebu. Profesionalno se bavim farmacijom 15 godina, iako se ona proteže kroz moj život još od djetinjstva.

Kako i kad ste odlučili postati ljekarnik? Je li ovo zanimanje također poziv kao što se smatra liječništvo?

Budući da dolazim iz farmaceutske obitelji (u užoj obitelji nas ima sedam farmaceuta), farmacija je bila moj logični izbor. Još u djetinjstvu bih dolazila u ljekarnu u kojoj su radili moji roditelji gledati kako se rade kreme, pečatirati recepte i slagati kutijice lijekova. U to vrijeme toliko sam se uživjela u ulogu farmaceuta da sam od roditelja tražila da mi kupe naočale kako bih više sličila tetama u ljekarni. Naravno, danas se tome smijemo. Tijekom srednje škole i puberteta bilo je faza da postanem arhitektica, ali farmacija je prevagnula. Danas mi je neizmjerno drago zbog toga.

Tko ste vi privatno, što volite, a što ne, kako provodite vrijeme?

Supruga sam i majka dvoje djece. Vrijeme izvan posla uglavnom je rezervirano za njih i izvršavanje onih klasičnih obaveza poput pomaganja oko škole, vožnje na treninge i u vrtić. U svim obavezama ipak se nađe vremena i za odlazak na sport, putovanja i druženja s prijateljima. Poprilično smo aktivna obitelj u kojoj je organizacija jako bitna, tako da svi stignemo otići na sve aktivnosti koje smo zamislili. Budući da mi je ljeto izuzetno radno, zimski praznici su uvijek rezervirani za neko veće putovanje i to je nešto što me u potpunosti ispunjava.

Jeste li drugačije zamišljali svoj radni dan i zadatke dok ste studirali?

U principu, ne. Iako zbog svoje uloge dobar dio radnog dana potrošim na administraciju i druge poslove ekonomske prirode, još uvijek nađem vremena da radim s pacijentima, a to je ono što volim i što sam zamišljala za vrijeme studiranja.

Što volite, a što ne u svom poslu?

Ne mogu izdvojiti nešto što baš ne volim. Kada pomognete pacijentu i on se vrati zahvalan i zadovoljan, one svakodnevne sitnice koje vas smetaju postanu nevažne.

Kako biste opisali svoju ljekarnu i svoj tim? Što vas izdvaja, po čemu ste posebni, drugačiji?

Jedan od čimbenika da se čovjek osjeća ugodno na svom radnom mjestu su ljudi s kojima radi. Upravo zbog toga mogu reći da su moji timovi u obje ljekarne skupina relativno mladih, kvalitetnih i stručnih ljudi koji su u potpunosti predani svom poslu. Prema svojim zaposlenicima osjećam maksimalno povjerenje i među nama vlada jedna vesela i kolegijalna atmosfera. Funkcioniramo kao veća skladna obitelj i neizmjerno sam im na tome zahvalna.

Ima li i vaša ljekarne anegdote? Ili pacijenti, biste li podijelili koju s nama?

Naravno da anegdote postoje, no ipak bih da ostanu u našem krugu.

Što vaša ljekarna znači za vašu zajednicu (kvart)?

Obje naše ljekarne su „kvartovske“ ljekarne u koje navraćaju stalni pacijenti. Jako smo s njima povezani i često s njima prolazimo sve njihove životne situacije. Jedinica u Makarskoj ima i turističku sezonu, tako da nam je u tom periodu godine poprilično dinamično. Našim pacijentima smo na usluzi u svakom trenutku i svakom pacijentu se nastojimo maksimalno posvetiti. Često nam pacijenti navrate u ljekarnu samo da nas pozdrave, pitaju kako smo i zahvale za neki savjet koji smo im nekad dali. Takve stvari su nam najveća nagrada i daju nam dodatni motiv da se i u budućnosti još više trudimo.

Jeste li stvarno najdostupniji zdravstveni radnici?

Smatram da jesmo. Naša su vrata uvijek otvorena, a često znam reći – i mobiteli.

Brinu li vaši pacijenti dovoljno o svom zdravlju? Je li, po vašem mišljenju, u Hrvatskoj uistinu prekomjerna potrošnja lijekova?

Pandemija koja je iza nas ostavila je i neke pozitivne posljedice. Određen broj ljudi počeo je razvijati svijest o zdravlju, pa više ne uzimaju zdravlje za gotovo, već osluškuju svoje tijelo i poduzimaju preventivne mjere. Po pitanju potrošnje lijekova, rekla bih da se tu najveći problem javlja u gomilanju kutijica lijekova kronične terapije kod starijih ljudi kod kojih nema kontrole propisivanja i potrošnje. Često takve primjere vidimo kad nam pacijenti donesu neotvorene lijekove kojima je istekao rok trajanja.

Što biste voljeli promijeniti kod pacijenata ili nas naučiti?

Pacijenti dolaze u ljekarnu po savjet i terapiju s namjerom da neke stvari promijene u cilju očuvanja zdravlja. Zaista ne mogu izdvojiti nešto što bih kod njih promijenila, osim da na vrijeme razmišljaju o tome imaju li dostatnu terapiju za određen broj dana te da na vrijeme traže recepte.

Znaju li djeca dovoljno o farmaciji, ima li potrebe za zdravstvenom pismenosti već i kod djece?

Kroz svakodnevni rad susrećemo se s raznim dijagnozama, ozbiljne bolesti više nisu „rezervirane“ samo za stariju populaciju. Nažalost, velik dio mladih još uvijek smatra da se tako nešto ne može dogoditi njihovoj generaciji, pa ako i dobiju nekakve simptome, zanemare ih ili liječe „dr. Googleom“. Upravo zbog toga smatram da je potrebno mlade više educirati o prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja.

Je li trenutni sustav zdravstva i farmacije dobar za naše pacijente?

O ovoj temi bi se dalo puno pričati. Osluškujemo li komentare pacijenata, često čujemo kako moraju dugo čekati na pregled, plaćati doplate lijekova, kako je sustav neorganiziran itd. Nažalost, zbog svih tih negativnih čimbenika i one pozitivne stvari padaju u drugi plan. Nedavno sam u krugu bliskih prijatelja imala slučaj transplantacije organa i moram priznati da „kad gori“, naš sustav kakav-takav funkcionira na najbolji mogući način i što se tiče liječničke i farmaceutske strane. Apsolutno se slažem s time da farmaceutima treba dati veće ovlasti u vidu struke i, općenito, smanjiti administraciju u zdravstvu.

Što biste mijenjali? Imamo li se pravo žaliti?

Definitivno bih povećala komunikaciju na relaciji pacijent-farmaceut-liječnik u interesu bržeg i boljeg ozdravljenja pacijenta. Farmaceuti su educirani da sudjeluju u savjetovanju i liječenju pacijenata te im treba dati mogućnost da to i pokažu u zakonskom okviru.

Što biste savjetovali svoje pacijente?

Osluškujte svoje tijelo i stavite svoje zdravlje na prvo mjesto

Najvažnija što pacijenti moraju zapamtiti?

Prevencija i pozitivan stav najveći su oslonac vašem zdravlju.