Kvalitetom zraka u vlastitom domu pridonosimo i brizi o okolišu
Neka istraživanja navode da je gotovo sva svjetska voda iz slavine zagađena mikroskopskim česticama plastike, kao i da se velike količine nalaze u kuhinjskoj morskoj soli, ali vjerojatno i u hrani
U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije objavio je nove podatke o utjecaju zagađenja okoliša na zdravlje Europljana.
Procjenjuje se da gotovo 1,4 milijuna stanovnika Europe umire zbog posljedica zagađenja okoliša, što čini 15% od ukupnih smrtnih slučajeva. Prema bolestima, zagađenje uzrokuje smrtnost u 26% srčanih bolesnika, 25% osoba koje umru od moždanog udara te 17% onih koji umru od raznih oblika karcinoma. Zagađenje zraka vodeće je kemijsko zagađenje okoliša u Europi, a slijede onečišćenje vode, ozljede i profesionalne bolesti zbog zagađenja te buka.
U Europi se godišnje proizvede 25 milijuna tona plastičnog otpada
Priključujući se rastućoj brizi o plastičnom otpadu u cijelom svijetu, Regionalni ured za Europu pokrenuo je kampanju za smanjenje zagađenja plastikom na razini cijele Europe. Svake godine u Europi se proizvede 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se prikupi i reciklira samo 30% te je cilj kampanje osvijestiti građane da manje upotrebljavaju plastičnu ambalažu pod motom “Pobijedimo zagađenje plastikom”, odnosno sloganom “Ako je ne možeš ponovno upotrijebiti, ne uzimaj je”. Do unatrag nekoliko godina ekološki su aktivisti upozoravali na onečišćenje svjetskih mora plastikom te na njezin štetan utjecaj na životinjski i biljni svijet, no odnedavno postoje i ozbiljne sumnje na štetan učinak plastike na ljudsko zdravlje.
Neka istraživanja navode da je gotovo sva svjetska voda iz slavine zagađena mikroskopskim česticama plastike, kao i da se velike količine nalaze u kuhinjskoj morskoj soli, a vjerojatno i u hrani. Kakav je utjecaj plastičnih mikro čestica na zdravlje ljudi još se istražuje.
U kućanstvima postoji više ptetnih izvora
Za smanjenje onečišćenja zraka i vode odgovorni su prije svega industrija i državne institucije, no ono na što apelira Europski ured SZO jest mogućnost smanjenja zagađenja u vlastitom domu. Brigom o kvaliteti kućnog zraka smanjujemo mogući rizik trovanja, izlaganja alergenima ili kancerogenim tvarima, posebno ako u tom prostoru žive mala djeca, trudnice ili starije osobe. Često se događa da ne postoji samo jedan štetan izvor u stanu nego više njih čijom kombinacijom može nastati supstancija potencijalno opasna za zdravlje. Zato treba dobro paziti što kupujemo, odnosno čitati deklaracije. Prijetnje u domu su plijesan, prašina i grinje, sredstva za čišćenje, pesticidi, ugljični monoksid, formaldehid te grijalice i klime.
Vijesti o smrtnim otrovanjima ugljičnim monoksidom zbog neispravnih plinskih bojlera i nepravilnog prozračivanja prostorija svake jeseni osvanu u novinama usprkos redovitom pozivanju stanovništva na kontrolu. Previsoka temperatura i suhoća zraka u prostoriji izaziva iritacije očiju, sluznice nosa i kože, no i stalna povećana vlažnost zraka uz nedovoljno provjetravanje uzrok je porasta plijesni i gljivica. Vlaga u zraku nastaje od kuhanja, isparavanja vode u kupaonicama, pri sušenju rublja ili zbog neodgovarajuće izolacije uz nedovoljno prozračivanja. Plijesan je jedan od okidača za astmu, ali rijetko i uzročnik bolesti aspergiloze u kojoj spore plijesni prodiru u organizam te izazivaju tešku infekciju. Grijanje na drva ili otvoreni kamin bez dobrog provjetravanja i pravilnog čišćenja čađe iz dimnjaka može postati izvor opasnog nadražaja dišnog sustava. Posebna pozornost mora se posvetiti drvu za gorenje jer ako nije potpuno čisto i prirodno, može sadržavati vrlo toksične kemijske supstancije nastale obradom drva, npr. pri paljenju starog drvenog namještaja ili otpadnog industrijskog drva.
Klima uređaje treba redovito čistiti
Ventilacijski sustavi i klima, ako se redovito ne čiste i održavaju, mogu biti izvor prašine, a vrlo rijetko i opasne bakterije poput Legionelle koja izaziva teški oblik upale pluća. Mnoga sredstva za čišćenje, posebno ona koja se reklamiraju kao sredstva koja uklanjaju sve bakterije, mogu sadržavati natrijev hipoklorit koji, ako se pomiješa s octom ili amonijakom, može uzrokovati oslobađanje čistog klora, plina koji nadražajno djeluje na dišne putove i sluznicu. Slično je i sa sredstvima za čišćenje pećnica ili roštilja.
Posljednjih godina znanstvenici razmatraju i štetan učinak pretjeranog čišćenja te primjene raznih dezinficijensa jer smatraju da se u tom slučaju imunosni sustav ne razvija pravilno. Stoga odrastanje u prečistom okolišu može dovesti do pojave atopijskog dermatitisa ili astme. Razni osvježivači zraka mogu unijeti u dom opasne supstancije poput formaldehida, ftalata i acetona te je bolje korištenje prirodnih osvježivača poput sušenih latica cvijeća, kore mirisnog drveća ili agruma. Mirisne svijeće koje se prave od parafina izgaranjem mogu otpuštati toluen i benzen, fitilj može biti napravljen od toksičnog olova, a i mirisi mogu otpuštati štetne kemikalije.