Gripa je pred vratima: Pripremite se na vrijeme

Prošle je godine, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, službeno registrirano više od 64.000 oboljelih.

Sezona gripe u našim krajevima najčešće traje od siječnja do ožujka, no prošle su godine prvi slučajevi u Nacionalnom referentnom centru za gripu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo zabilježeni već krajem studenoga. Gripa je ozbiljna bolest i iako u najvećem broju slučajeva prolazi bez ozbiljnih posljedica, njezine komplikacije mogu prouzročiti teška stanja, čak i smrt bolesnika.

Virusi koji uzrokuju gripu

Bolest uzrokuju virusi iz grupe ortomiksovirusa te postoje u tri osnovna oblika: A, B i C. Svaki od njih ima i svoju podgrupu koja je dobila naziv prema komponentama kojima se virus hvata za stanicu: H i N.

Virus grupe A ima najveću sposobnost mutacije tih H i N antigena, odnosno prilagodbe u stanici domaćina te se smatra da uzrokuje najteži oblik gripe. Poznate su epidemije virusom A, tipa H1N1, H2N2 i H3N2.

Virus gripe B uzrokuje blaže simptome i znatno rjeđe mutira, a infekcije se javljaju obično u zatvorenim grupama (škole), dok virus gripe C rijetko izaziva infekcije koje se očituju simptomima.

Virusi gripe prenose se s čovjeka na čovjeka kapljicama tijekom govora, disanja, kihanja ili kašljanja bolesne ili zaražene osobe, a može se prenijeti i kontaktom. Zbog tako lakog prijenosa virusa zaštita se provodi higijenskim mjerama, no one nisu dostatne – jedina prava zaštita je cijepljenje.

Naime, protiv virusa ne djeluju antibiotici, a antivirusnih lijekova protiv gripe imamo vrlo malo pa su slabije učinkovitosti, ponajprije zato što se moraju početi uzimati čim virus dođe u doticaj s organizmom, što se najčešće ne prepozna na vrijeme.

>>U Japanu je otkriven novi lijek – hoće li 2020. gripa biti manje opasna?<<

Cijepljenje protiv gripe

Ono što treba razumjeti, a što često buni pacijente, jest da cjepivo ne pruža apsolutnu zaštitu od zaraze virusom gripe. Cijepljenjem se u organizmu nastoji razviti imunosni odgovor na virus kojim se potiče organizam da se samostalno bori protiv uzročnika.

Kod nekih će se osoba razviti snažan imunitet, a kod nekih slabiji, što znači da cijepljena osoba može oboljeti od gripe, no tijek bolesti, odnosno simptomi bit će znatno slabiji. Još je važnije razumjeti da što se više ljudi cijepi, to će se u većem broju razviti imunosni odgovor, više će ljudi biti otporniji na virus. Bit će manje infekcija, čime se štite oni koji su slabije otporni i oni koji se ne mogu cijepiti.

Djelotvornost cjepiva protiv gripe je različita i mijenja se iz sezone u sezonu. Sredinom godine Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje koji će soj biti prisutan u zimi te daje preporuke za sastav cjepiva, no zbog mutacija virusa jasno je da je to nemoguće unaprijed točno znati.

Dakle, djelotvornost cjepiva ovisi o podudarnosti sastava cjepiva i soja virusa gripe, starosti i zdravstvenom stanju cijepljene osobe te o tome cijepi li se osoba svake godine.

Zaštita se postiže nakon otprilike 15 dana zbog čega cijepljenje treba započeti u studenome

Cijepiti se može i kasnije, u sezoni gripe, no vjerojatno je da se tada neće na vrijeme steći dostatna zaštita, ali vrijedi pokušati umanjiti težinu bolesti. Nažalost, zato što imunitet protiv virusa gripe nije dugotrajan i što se virus neprestano i brzo mijenja, cijepljenje se mora provoditi svake godine.

Cijepljenje se posebno preporučuje svim osobama starijim od 65 godina te oboljelima od kroničnih bolesti – plućnih, srčanih, bubrežnih, jetrenih ili metaboličkih. Preporučuje se i svima sa smanjenim imunitetom (oboljelima od malignih bolesti ili pacijentima koji se liječe kemoterapijom, kortikosteroidima ili imunosupresivima), djeci, posebno onoj s kroničnim bolestima te svim zdravstvenim radnicima i onima koji skrbe o bolesnicima. Za njih država osigurava besplatno cjepivo, dok ostali plaćaju. Ipak, cijepljenje se preporučuje svima.

Cijepiti se ne smiju samo osobe koje su nekad razvile tešku alergijsku reakciju na jaja ili neku komponentu cjepiva. Osobe koje imaju neku tešku akutnu bolest trebaju se savjetovati s liječnikom o cijepljenju te se najčešće odgađa vrijeme cijepljenja do izlječenja.

Nuspojave cijepljenja su većinom blage: bolnost, crvenilo ili oteklina na mjestu cijepljenja, promuklost, crvenilo, bolnost ili svrbež očiju, vrućica, glavobolja, svrbež i umor. Traju dan-dva, a najčešće su posljedica razvoja imunosnog odgovora kod cijepljene osobe.

Najviše je bilo oboljele djece

Prošle je godine, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, službeno registrirano više od 64.000 oboljelih, no to su samo oni koji su se javili svojem liječniku i kod kojih je gripa dokazana.

Najviše je bilo oboljele djece predškolske i školske dobi. Procjenjuje se da je umrlo petstotinjak osoba od posljedica gripe, što je teško nedvojbeno dokazati jer oboljeli najčešće umru od pogoršanja kronične bolesti, od upale pluća ili sepse kojoj se ne mogu othrvati zbog narušenog imuniteta zbog istodobne infekcije virusom gripe.

Stoga se savjetujte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom o cijepljenju i donesite mudru odluku o cijepljenju protiv gripe.

>>Istražite više tekstova iz rubrike Riječ farmaceuta<<